Partneri u opamećivanju

N ovinski naslov ‘Sustav pao, život stao’ nedavno je u samo četiri riječi opisao što se događa kad nove tehnologije otkazuju poslušnost. Nismo mogli telefonirati, plaćati kreditnim karticama, dizati novac u banci, ni lijekove u ljekarni, pozvati hitnu pomoć i taksi, a rad državnih i lokalnih službi bio je satima blokiran. Komunikacijski kaos na razini države prouzročio je pad mreže nacionalnog operatera, ali iste se nevolje ponosili događaju i na nižim razinama kad ‘pukne’ sustav, primjerice, u nekom gradu, instituciji javne uprave ili poduzeću. No osim sigurnosti sustava upravljanja važna je i učinkovitost IT rješenja kojima se štede vrijeme, energija i novac, a pravodobna je informacija gotovo neprocjenjiva.

Što je umreženiji, sustav je ‘pametniji, a među gradovima vlada pravo natjecanje tko će zaslužiti naslov najpametnijeg pa u informatizaciju sustava ulažu i mali i veliki, a programe im rade domaće IT tvrtke. Proračun za informatiku Grada Osijeka u 2015. iznosi više od milijun i pol kuna, a održavanje informatičkog sustava Grad je oduvijek eksternalizirao, što je jeftinije i efikasnije od razvoja vlastitoga softverskog tima tako da sektor informatike toga slavonskoga grada ima samo četiri zaposlenika.

U Centru informatičkog sustava nalazi se suvremeni serverski centar koji opslužuje uređaje smještene na četiri velike lokacije te 16 malih; u gradskim četvrtima, mjesnim odborima i vijećima nacionalnih manjina, a sve lokacije povezane su u jedinstvenu informatičku mrežu. Što se tiče softvera; trenutačno se upotrebljava 14 što većih što manjih aplikacija koje pokrivaju raznorodna područja interesa Grada od upravljanja dokumentima do GIS-a, financija i proračuna, komunalnog redarstva, IP telefonije, bežičnog Osijeka… Najvažnije su dvije grupe aplikacija: DMS – kolanje dokumenata i priprema sjednica koje su napravljene u suradnji sa županijskim Zavodom za informatiku te aplikacije za financije i proračun koje je radila tvrtka Libusoft Cicom iz Zagreba. Ostale aplikacije dijelom su vezane uz te grupe i, prema potrebi, izmjenjuju podatke – kaže mr. sc. Zdravko Schmidt, voditelj Odsjeka za informatiku Grada Osijeka.

Grad Dubrovnik tek razvija svoj ‘informatički mozak’ projektom Smart City Dubrovnik, na kojem surađuju Razvojna agencija Grada Dubrovnika, DURA-a, i Grad Dubrovnik u sklopu Strategije razvoja pametnoga grada Dubrovnika. Projekt se realizira od kolovoza ove godine, a obuhvaća više manjih međusobno povezanih projekata koji funkcioniraju samostalno, ali i kao odvojene cjeline. DURA trenutačno radi na koordinaciji izvođenja prvih pilot-projekata: Smart Parking, Smart Sprinklers, Smart Lighting i WiFi Zone.

Problem parkiranja u Dubrovniku olakšat će Smart Parking, pilot-projekt sastoji se od senzora koji će biti postavljeni na parkirna mjesta i slati informaciju o slobodnom mjestu na server. Korisnik aplikacije, dostupne za mobilne uređaje s Apple iOS-om i Androidom, vidjet će na mobilnom uređaju sva slobodna parkirna mjesta, a aplikacija će biti besplatna za preuzimanje. Dodatne su mogućnosti aplikacije traženje slobodnih parkirnih mjesta na trenutačnoj lokaciji, na nekoj drugoj lokaciji te filtriranje prema tipu parkirnog mjesta i slično.

Smart Sprinklers uštedjet će Gradu Dubrovniku do 50 posto vode za održavanje zelenih površina, a u sklopu projekta bit će postavljeni i solarni klupe za punjenje manjih električnih uređaja, mobilne i tablete.

Projekt Smart Lighting obuhvaća zamjenu klasičnih žarulja javne rasvjetne LED tehnologijom i senzorima za prilagodbu intenziteta svjetla, što će na manje prometnim lokacijama uštedjeti čak 90 posto energije. Brojni turisti više neće imati teškoća s pristupom internetu dok su u Dubrovniku jer će projekt WiFi Zona pokriti velike javne površine gradskom WiFi mrežom. Projekt je vrlo važan za Dubrovnik zbog raznih mogućnosti interakcije s turistima. Njime se otvara novi kanal za analizu ponašanja potrošača, dodatni marketing i promidžbu upućenu turistima. Prve pristupne točke bit će instalirane u gradskoj jezgru, a pristup mreži bit će besplatan za goste i građane – kaže Andrea Novaković, direktorica DURA-e.

Nakon završetka pilot-projekata nastavit će implementaciju na razini cijeloga grada, a osim navedenih projekata predviđena je i daljnja informatizacija javne uprave i implementacija ostalih projekata. Za projekt pametnoga grada važna je platforma koja će povezati i prikupiti informacije iz svih sustava i pametno ih prikazati na jednom mjestu. Takav sustavni prikaz podataka omogućit će gradskoj upravi učinkovitiji pregled situacije i stanja cijeloga grada te će uvelike olakšati procese donošenja odluka – ističe Novaković.

Na razini lokalne uprave mnogi tek pronalaze IT rješenja za učinkovito upravljanje, a tvrtka APIS IT već desetljećima razvija najveće informatičke sustave u državi u svrhu učinkovitog upravljanja informacijama, prije svega onih za Poreznu i Carinsku upravu, ali i za brojne druge klijente poput Državnoga izbornog povjerenstva, Ministarstva uprave, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Grada Zagreba, Zagrebačkog holdinga, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo… Neki od tih projekata su: informatizacija najvećih sustava državne i gradske uprave, uvođenje OIB-a, fiskalizacije, EU-projekata Carinske i Porezne uprave, geoportal, komunalno-informacijski sustav, sustav upravljanja dokumentima i Osobni korisnički pretinac u sklopu projekta e-Grđani.

Rješenja APIS IT-a usmjerena su na modernizaciju javne uprave, čime je ostvarena povezanost tijela javne uprave na svim razinama. Građanima, gospodarstvu i upravi tim je projektima omogućena pouzdana i cjelovita informacija uz pristup uslugama i servisima u elektroničkom obliku. Postoji zanimanje inozemnih klijenata za njihova rješenja, posebno za model fiskalizacije, koji je izazvao veliko zanimanje Češke, Slovenije i Srbije, ali još nije ostvarena prodaja jer je implementiranje tih rješenja u nekoj drugoj državi dug proces koji uvelike ovisi o zakonskoj regulativi.

Tvrtka Ericsson Nikola Tesla, strateški partner u informatizaciji hrvatskog sustava zdravstva, svoja IT rješenja izvozi, a realizirala je i niz projekata koji osiguravaju učinkovitije upravljanje na razini državne uprave te u privatnom i poslovnom segmentu. Ericsson Nikola Tesla već više od sedam godina na nacionalnoj razini implementira Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra (ZIS). Ta je tvrtka u projektu IPA 2008 razvila i implementirala ‘One Stop Shop (OSS)’ podsustav za ZIS s ciljem osiguranja kvalitetnije usluge ponajprije za vanjske korisnike. Osim internih korisnika iz institucija državne uprave i e-zemljišne administracije, OSS-om koriste se i vanjski korisnici: geodeti, odvjetnici, javni bilježnici, djelatnici DORH-a, kao i građani. Njima je implementacijom tog rješenja omogućeno da putem komunikacije sa samo jednim tijelom javne vlasti završe postupak koji zahtijeva djelovanje nekoliko javnopravnih tijela.

Koristi od takvih projekata mnogobrojne su i specifične, ali svima je zajednička racionalizacija poslovanja, lakše donošenje odluka i postavljanje smjernica za daljnji napredak i razvoj, kažu u Ericssonu Nikoli Tesla. Jedna od prednosti implementacije tih projekata u e-poslovanju jest da procesno orijentirana rješenja osiguravaju jedinstvenu praksu u postupanju i transparentnost postupaka. Budući da se sva dokumentacija razmjenjuje digitalnim putem, smanjuju se troškovi i povećava brzina pružanja usluge.