Dok spavamo, naša koža ‘radi’. Obnavlja se i pokušava popraviti štetu koja joj je nanesena tijekom dana. Ali što se noću uistinu događa s njom? Dehidrirana koža, otečene oči s tamnim podočnjacima, siva, umorna put posljedica su nedovoljna noćnog odmora. Spavanje omogućuje tijelu da se staničnom obnovom riješi slobodnih radikala. Za dubokog sna tijelo ima sposobnost prirodno se boriti protiv slobodnih radikala koje smo prikupili tijekom dana, bilo iz okoliša bilo nezdravim životnim navikama. San ublažava djelovanje kortizola, hormona stresa odgovornog za stanjivanje kože (i nastanak bora), pojavu strija i raznih diskoloracija, a povećava razinu melatonina, hormona koje tijelo luči u dubokom snu i koji djeluje kao antioksidans.
Dobar noćni odmor povećava učinkovitost posebnih hormona rasta koji noću obnavljaju kolagen koji koži vraća elastičnost i mladenačku zategnutost te mišićima daje priliku da se opuste jer njihove kontrakcije utječu na kožu i stvaraju bore. Nije riječ samo o tome koliko dugo spavamo nego koliko dobro spavamo. Duboki san znači da ćemo se ujutro probuditi s blistavijom i boljom kožom jer se samo tijekom REM faze događa stanična izmjena i potpuna regeneracija. Svi se stručnjaci slažu u tome da je za najkvalitetniji san veoma važno da se zaspi prije ponoći.
Njega kože nije rezervirana samo za dan. Noćna njega osnova je njezine obnove i zacijeljivanja. S jedne strane koža intenzivnije obnavlja, a s druge strane gubi vlagu tijekom spavanja, zato je hidratacija imperativ prije odlaska na počinak. Održavanje razine površinske stanične vlage moguće je s pomoću hidratantnih seruma i krema; ako su uz to bogati sastojcima protiv starenja, koža izvlači višestruku korist. Hijaluronska kiselina ili karite maslac u sastavu noćnih seruma i krema ‘zaključavaju’ vlagu unutar dermisa i tako sprečavaju dehidraciju. Vlaga prožima stanice, jača ih, smanjuje vidljivost bora i poboljšava izgled kože.
