Home / Poslovna scena / Poučna priča

Poučna priča

U slučaju HDZ-ove pobjede na izborima može se očekivati da predsjednik njemačkog instituta IFO dr. Sinn postane službeni Karamarkov savjetnik. Angažmani takve vrste u posljednjih 25 godina nisu dugo trajali.

Znao sam da je u jednom od ormara u uredu. No svaki put kad sam je počeo tražiti, nisam dovoljno duboko i temeljito kopao po naslagama starih brojeva časopisa, fascikala, strategija i knjiga koje ‘samo što nisu zatrebale’. Tek je akcija generalnog čišćenja, a ‘u povodu’ deset godina prikupljanja, dala rezultat. Našao sam knjižicu ‘Hrvatska izvozna ofenziva – strategija za razdoblje 2007. – 2010’.

Na početku knjižice piše: ‘Kako je izvoz nužan predvjet rasta i napretka hrvatskoga gospodarstva, MINGORP kao nositelj projekta (u suradnji s udrugom Hrvatski izvoznici), prema odluci Vlade od 14. lipnja 2006., pokrenuo je projekt ‘HIO – Hrvatska izvozna ofenziva’ radi dugoročnog povećanja izvoza, stvaranja novih izvoznika, promjene strukture izvoza te jačanja tvrtki koje proizvode repromaterijal koji se upotrebljava u procesu proizvodnje finalnih proizvoda.’ Izrada projekta trajala je šest mjeseci, a glavni savjetnik bio je dr. Karl-Heinz Dernscheg, voditelj tima za austrijsku izvoznu ofenzivu.

Sudbina projekta poučna je u ovo predizborno vrijeme na dvije razine: na prvoj, kako u Hrvatskoj završavaju projekti, a kako u Austriji; a na drugoj, što se dogodi sa stranim savjetnicima.

Upućeni se sjećaju da je tadašnji ministar gospodarstva i poduzetništva Branko Vukelić osjećao nedostatak projekta pa je, kad mu je predložena ideja o izvoznoj ofenzivi prema uzoru na već uigranu austrijsku koncepciju izvozne ofenzive, brzo pristao. Austrijski je savjetnik u suradnji s domaćim stručnjacima napravio strategiju s jasnim ciljevima, zadacima i rokovima. Vlada je imenovala radnu pa operativnu skupinu. U prizemlju zgrade Ministarstva gospodarstva u Vukovarskoj ulici otvoreni su uredi, prozori su bili oblijepljeni oznakama izvozne ofenzive…

E, onda je zapelo na međuresornim odnosima u vlađinim ministarstvima. Nisu se okupili očekivani kadrovi, neki su se razboljeli, a kao za inat, došlo je vrijeme novih izbora. Na opće iznenađenje vođa oporbe Zoran Milanović promašio je stopostotnu priliku i Ivo Sanader (na njegovu nesreću, poslije se pokazalo) dobio je drugi mandat. Ministar gospodarstva Branko Vukelić prebačen je na mjesto ministra obrane. Za ministra gospodarstva došao je Damir Polančec. I to je bilo to. Projekt hrvatske izvozne ofenzive ugasio se. Na prozorima u Vukovarskoj pojavili su se novi slogani, a nastupila je uvozna ofenziva i ofenziva ‘bojenja tunela’. Što se dogodilo u Austriji? Eno, projekt izvozne ofenzive živi svih ovih godina. Samo je iz taktičkih razloga, vezano uz odnose u EU, sintagma ‘izvozna ofenziva’ zamijenjena sloganom ‘Go International’.

Zanimljive asocijacije budi i to što je za savjetnika u tom projektu angažiran strani stručnjak. Pogotovo u svjetlu činjenice da je HDZ, mogući pobjednik na skorašnjim parlamentarnim izborima, za svoj ekonomski program angažirao stranog savjetnika, predsjednika njemačkog instituta IFO Hans-Wernera Sinna. Strani ekonomski savjetnici u povijesti samostalne Hrvatske nisu bili brojni, a nisu ni dugo trajali. Zadnji kojega se javnost sjeća bio je mađarski ekonomist Lajos Bokros. Angažiran je da savjetuje premijera Ivicu Račana, ali savjetnički odnos nikad nije ostvaren. Premijer nije imao vremena za savjetnika…

U slučaju HDZ-ove pobjede na skorašnjim parlamentarnim izborima bit će zanimljivo vidjeti kakav bi utjecaj mogao imati spomenuti Sinn. Njegov jedini javni nastup u Zagrebu najviše je uznemirio upravo HDZ-ovce jer je njemački ekonomist čak spominjao potrebu slabljenja kune.

Jasno da u predizborno vrijeme nije zgodno plasirati takve i slične nepopularne ideje. Ali ako HDZ bude pobjednik, može se očekivati da se Sinn kao savjetnik preseli u ured odmah do premijera. I da se pojavi knjižica s ekonomskim programom iz kojeg angažirani stručnjak stoji. Sinnu bi to, na neki način, mogla biti kruna karijere i teško je vjerovati da bi za ovakav ili onakav honorar bio spreman praviti kompromise. Zato bi bilo ugodno iznenađenje, ako bi (u slučaju HDZ-ove pobjede) na savjetničkom mjestu dočekao bar godišnjicu angažmana. Ekonomski savjetnici u ovoj zemlji, kad se i angažiraju, ne traju tako dugo.

Ne volim kolumne završavati upitnim rečenicama, ali ovu bih završio pitanjem: Hoću li za nekoliko godina opet kopati po naplavini papira tražeći ekonomski program onoga, kako se ono zvao, aha, dr. Sinna?

Odnosi Agrokora i Atlantica posljednjih su godina varirali od hladnog do mlakog. Istina, najveći trgovac i veliki distributer prisiljeni su na suradnju, ali tu velike ljubavi nije bilo. Stoga je Konzumovo sponzoriranje Košar-kaškoga kluba Cedevita izazvalo iznenađenje među svima koji prate poslovnu scenu. Sport spaja ljude, a poslovni interes kompanije. Stoga šef Konzuma Darko Knez nije potpisao puki ugovor o sponzorstvu sa šefom KK Cedevita Mladenom Veberom. Knez i Veber su, naime, iz najužega kruga suradnika Ivice Todorića i Emila Tedeschija. Stoga ta suradnja možda znači i više od igre.

Šef oporbe najavio je da će rezati plaće zastupnicima, ministrima i sebi do 30 posto. Strašno! Na taj će način u vladi, ako je bude sastavljanje, imati samo dvije vrste ljudi: sposobne koji će si razliku u plaći nadoknaditi dobro znanim metodama koje ponajviše baštini upravo Karamarkova stranka. Druga će ministarska vrsta biti nesposobni stranački aparati koji nigdje drugdje nego na Markovu trgu ne mogu zaraditi više od 12 tisuća kuna. Da se mene pita, ja bih svim ministrima digao primanja. Ali bih osnovicu skresao na pola, a varijabilni dio zavisio bi o rezultatima rada. Tko spasi zdravstvo treba zarađivati više i od guvernera HNB-a Vujčića, koji svaki mjesec inkasira više od 34 tisuće kuna (bez dnevica). Onome tko izliječi državne financije namijenio bih i dvostruku guvernersku plaću. Jedino me strah da bi malo ministara – i Karamarkovih i Milanovićevih – prema tom modelu zaradilo veći bonus.

Nikako da shvatim što znači HDZ-ova najava o pet posto rasta BDP-a. Je li to pet posto rasta na godinu ili dosijanje rasta od pet posto na godinu u četvrtnoj godini mandata ili ipak rast od pet posto ukupno u četiri godine (što bi bio rast od 1,23 posto na godinu). Sve tri varijante dale su se ovih dana naslutiti iz pitijskih predstavljanja HDZ-ovog gospodarskog programa. A što o ciljanom rastu piše u famoznom programu 5+ Hrvatska? U javno dostupnom sažetku uopće se ne spominje rast od pet posto. Najbiše bilo kakvoj brojci je konstatacija u kojoj se spominje postizanje optimalnih stopa ekonomskog rasta.

Bandić u izbornu bitku ulazi s najkonkretnijim obećanjima. Ima tu svega. Mnogo ambicije, još više populizma, a najviše razveseljavanja svekolikog pučanstva, posebno socijalno najugroženijih. Dijelit će tako Bandić vaučere od 20 kuna na dan svakom zaposlenom za gablec. Penzići će dobiti vaučere za godišnji izvan sezone u iznosu od 1000 kuna. Socijalne mirovine od 800 kuna na mjesec…

0,8% pale su rujanske potrošačke cijene u godinu dana. Rekordno poskupljenje kanalizacije od 16% otkriva što to u vremenu deflacije najviše dobiva na cijeni.

452 kune prosječni je iznos koji građani Hrvatske uštede svaki mjesec. Čak 90% su štediše zbog stvaranja financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija.

3,5-4% kamate plaća se od ovog tjedna na kratkoročne kredite za likvidnost, umjesto 5,5 i 6%. HNB je snizio kamatne stope i obveznu pričuvu da bi amortizirao efekte konverzije kredita u švicarcima.