Spašavaj se pred najezdom virusa

U samo dva do četiri sata virus će zagospodariti cijelim radnim prostorom i naći se na predmetima kojima se svi koriste.

Počela je sezona prehlada i viroza, a uskoro će stići i gripa. Prve hladne dane i veliku promjenu temperature najčešće dočekujemo nespremnim. Pothladeštenost i iscrpljenost organizma te loša prehrana najčešće su uzroci prehlade koja, ovisno i snazi imunosnog sustava, može trajati kraće i bez posljedica, ali i otegnuti se i ‘okruniti’ bakterijskom upalom grla, sinusu, uha i pluća.

Oslabljeni organizam laka je meta koju cilja čak dvjesto vrsta virusa uzročnika raznih viroza; gripu pak izazivaju samo dvije vrste virusa koji stalno mutiraju. Iako smo svi u kontaktu s virusima, razboli se najviše 15 posto populacije, zato se neke kategorije stanovništva – djeca, kronični bolesnici i starije osobe – trebaju cijepiti svake godine prije početka sezone gripe.

Kako znati jesmo li prehladeni ili oboljeli od gripe? Simptomi gripe i prehlade različiti su: gripa se razvija naglo – dan nakon doticaja s virusom javit će se visoka temperatura, čak do četrdeset stupnjeva, glavobolja, malaksalost, groznica, bol u mišićima, katkad i kašalj… Traje oko sedam dana, ali mogu se dogoditi komplikacije, među kojima je najteža upala pluća koju katkad izazovu virusi i bakterije istodobno, zbog čega može biti smrtonosna za osobe slabije imunosti, posebno djecu, kronične bolesnike i starije osobe. Katkad su simptomi gripe slabiji pa se može smatrati prehladom, koja se sporije razvija od gripe: nekoliko je dana potrebno da virus okupira tijelo i izazove kihanje, curenje vodenog iscjetka iz nosa, malo povisenu temperaturu…

I gripu i virozu treba liječiti (u novije vrijeme postoje lijekovi protiv virusa) i tijekom bolesti mora se mirovati. Ako traje dulje od tjedan dana, pogotovo javi se kašalj ili bol u sinusima, uhu ili grlu, treba otići k liječniku. Svako može biti ‘sâm svoj liječnik’, ali samo preventivno. Bolešću se bavi liječnik i njemu treba prepustiti određivanje dijagnoze i terapije.

Kad je riječ o preventivi, nemoguće je umaknuti virusima jer svatko tko dolazi u doticaj s ljudima na bilo kojemu javnom mjestu izlaže se riziku od zaraze. Virusi se prenose kapljično, zrakom, ali ne morate čak ni biti bližu nekoga tko kiše ili kašlje da biste se zarazili jer virusi mogu preživjeti čak 48 sati u prostoru i njihova je brzina prijenosa vrlo velika. U samo dva do četiri sata zarazit će cijelim radnim prostorom i naći se na predmetima kojima se svi koriste. To su pokazali rezultati istraživanja koje su proveli mikrobiolozi s američkog sveučilišta Arizona.

Virusom baketeriofagom MS-2, bezopasnim za ljude, koji je jednake veličine i oblika kao norovirus, koji izaziva povraćanje i proleve, znanstvenici su ‘zarazili’ nekoliko mjesta u poslovnoj zgradi i pratili kojom se brzinom prenosi i gdje se zadržava. U samo četiri sata virus je ‘osvojio’ šezdeset posto prostora zgrade, među ostalim kvake na vratima, utičnice, prekidače za svjetlo, umivaonik u zahodu, računala i računalnu opremu, telefone… Mikrobiolog Charles Gerba, voditelj istraživanja, istaknuo je da jednako kao MS-2 putuju drugi virusi, pa i virus gripe. To je istraživanje imalo i drugi dio, preventivu – zaposlenici su dobili maramice za dezinfekciju kojima su se koristili prije nego što su dotaknuli površine koje su doticali i drugi. Pokazalo se da higijena ruku smanjuje širenje virusa od 80 do 99 posto.

Slično istraživanje proveli su znanstvenici s američkog sveučilišta Virginia, no istraživali su što se događa s virusima u hotelskim sobama. U sobi u kojoj je bila zaražena osoba virusi prežive čak 24 sata nakon njezina odlaska, zato se onima koji često odsjedaju u hotelu savjetuje da tijekom sezone gripe i prehlada maramicama koje sadržavaju alkohol dezinficiraju kvake na vratima, prekidače za svjetlo, daljinski upravljač, vrata minibara…

Rezultati istraživanja samo su konkretnim podacima dokazali postojanost poznate izreke da je ‘čistoća pola zdravlja’, no ipak je provesti znanstveno istraživanje drukčije iskustvo nego svakodnevno raditi na nekome radnome mjestu. Nemoguće je, ali i nezamislivo, da zaposlenici kamo god se maknu i prije nego išta dodirnu u uredu obrišu tu površinu, a zatim i ruke dezinfekcijskim maramicama. Međutim, to ne znači da se treba predati i prihvatiti ‘sudbinu’. Bolest, pa i zarazna, vrlo je često posljedica i lošeg i neuređenog načina života te se u mnogo slučajeva može spriječiti. Tako je i s prehladom i gripom. Odmorno tijelo, prehrana bogata bjelančevinama, vitaminima i mineralima te higijena ruku jamstvo su da će onaj koga virus zakvači u prolazu ostati zdrav za razliku od osobe koja ima slabu imunost.

Osnažiti imunosni sustav znači spavati najmanje osam sati (oni koji spavaju manje od sedam sati tripot češće obolijevaju od prehlade i gripe), izbjegavati alkohol, cigarete, nezdravu hranu te piti mnogo biljnih čajeva koji povećavaju otpornost organizma… Znanstvenici savjetuju da treba vlažiti prostor u kojem se boravi jer virusi gripe ne podnose vlagu; kapljice virusa otežaju i ne mogu ledbjeti brzo kao u suhom zraku. Da bi se onemogućilo, odnosno usporilo kretanje virusa gripe u prostoru, treba biti od 40 do 60 posto vlage u zraku.

Ako prehlada ili gripa dulje traje nego što je uobičajeno, a jave se komplikacije poput kašlja, blago povisene temperature i drugih simptoma, nužno je otići k liječniku da bi se izbjegle teže posljedice.