Prije petnaestak-dvadesetak godina u Hrvatskoj nije bilo mnogo konzultanata. Vrata Europe i njezina novca počela su se otvarati početkom 2000-ih godina, a samim time na tržištu su se počeli pojavljivati menadžeri, savjetnici odnosno konzultanti koji bi poduzetniku za određen iznos pomogli u sastavljanju dokumentacije, prijavi projekta na određeni natječaj te upravljanju novcem koji je eventualno dobio. U posljednjih nekoliko godina hrvatski poduzetnici počeli su povlačiti sve više novca iz Europske unije, a u tome su im pomagali posebni – EU-konzultanti. No kako u moru konzultanata koji nude svoje usluge u privlačenju nepovratnih sredstava iz europskih fondova odabrati pravi tim koji će pomoći u realizaciji projekta, bez obzira na to je li riječ, primjerice, o projektima iz turizma, poljoprivrede, ruralnog i razvoja infrastrukture?
U Hrvatskoj trenutačno radi neki kažu više od 130 EU-konzultanata, neki kažu više od 200. Analiza Sense Consultinga pokazala je da 200 tvrtki u Hrvatskoj pruža uslugu savjetovanja i/ili izrade dokumentacije za prijavu na određeni natječaj. Oko 60 posto njih zapošljava do dvije osobe. Referencije konzultanata mogu se provjeriti i u Bazi EU-projekata pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Ta baza prvi je korak prema transparentnoj bazi referencija konzultanta. Ista knula bih da bi poduzetnici trebali obratiti pozornost na unesene referencije čisto radi lakše usporede konzultanata jer pojedinci upisuju pod referenciju projekte koji su tek započeli, drugi pak samo gotove projekte, a neki i one za koje nisu ostvarili sufinanciranje – upozorava Tatjana Štefanac Zjalić, izvršna direktorica Sense Consultinga.
Ističe da je nedavno ostala šokirana time koliko je tržište tog tipa konzaltinga nesređeno. Na razgovor za posao u Sense Consulting prijavili su se kandidati iz konkurentske konzultantske tvrtke koja je dosta prisutna na tržištu. Svaki konzultant u toj kući vodi po 30 klijenata i samo stalno piše projekte za natječaj na koji klijent želi aplicirati – bilo da je riječ o javnoj ustanovi bilo poduzetniku, infrastrukturnom projektu ili edukaciji. Cijena usluge im je desetina naše – nažalost, takvi su i rezultati. Nakon testiranja osoba koje rade kao konzultanti, pokazalo se da su rezultati često ispod očekivanja.
Maksimizirati izglede za dobivanje potpore. Statistike pokazuju da 40-ak posto predanih projekata za dobivanje nepovratne potpore ne zadovolji administrativne natječajne uvjete – a u tome je ključna uloga konzultanta. Konzultant se traži na temelju gospodarske grane. Obično ima svoju web-stranicu na kojoj se mogu naći osnovne informacije o njemu, vrsti projekata kojima se bavi te referencijama na slične obavljene poslove.
Poduzetnici se često precijene u postupku pripreme projekta pa napišu projekt koji ne mogu realizirati jer im je glavni cilj bio dobiti sredstva na natječaju. Ne razmišljaju o tome kako će ga provesti. Iako registracija u bazi HGK nije mjerilo kvalitete i znanja konzultanta i konzultantske kuće, može poslužiti kao osnovna orijentacijska lista za odabir konzultanta. Većina konzultanata trudi se oglašavati svoje usluge i kontaktirati poduzetnike koji su potencijalni kandidati za prijave na natječaje te su informacije o konzultantima dostupne i na taj način – kaže Sonja Ifković, direktorica u Deloitteovom odjelu za porezno savjetovanje i EU i državne potpore. Dakle, svaki poduzetnik koji planira neki investicijski projekt prije svega trebao bi se informirati putem raznih web-portala, ponajprije o natječajima koji su već otvoreni ili onima u najavi. Zatim može tražiti konzultanta na osnovi odgovarajuće ekspertize.
No poduzetnik bi trebao odgovoriti i na još neka pitanja prije odabira: – Želite li sustavno pristupiti povlačenju potpora ili ste pri kraju investicijskog ciklusa i razmatrate prijavu na jedan odabrani natječaj? Imate li internih kapaciteta za provođenje projekta? Koliko je mjeseci/godina planirano trajanje vašeg projekta? Koliko je projekata razmatrani konzultant dosad odradio? Koliko osoba i tko su osobe koje će raditi na pripremi vašeg projekta? Je li tvrtka savjetnika likvidna i koliko prihoda ostvaruje na godinu? Koji su referentni projekti savjetnika koji su usporedivi s vašim? Važno je istaknuti da svaka država ima svoja pravila tako da često iskustva drugih zemalja nisu primjenjiva u Hrvatskoj – ističe Štefanac Zjalić.
Primjerice, tvrtka do 50 djelatnika koja se bavi proizvodnjom tjestenine i preradom jaja mogla se u 2015. prijaviti na najmanje osam natječaja za dodjelu potpore. Gotovo svaki od tih natječaja raspisuje druga institucija, koja primjenjuje jedinstven pristup u evaluaciji prijava, dokumentacija koja se predaje specifična je i zahtijeva različite kompetencije, a pravila provedbe nisu istovjetna. Najvažnije su karakteristike dobrih konzultanata pouzdanost, dobra informiranost i točnost u domeni specijalizacije, reputacija i preporuke ranijih korisnika, kvalitetna suradnja s poduzetnicima za koje rade, nerijetko i veličina konzultanta, odnosno sposobnost rada na više projekata paralelno.
I zadnje, ali često presudno – naknada i dojam poduzetnika o konzultantu nakon inicijalnoga kontakta i sastanka. Jasno, kriterij koji se najčešće uzima kao presudan cijena je usluge. Svaki poduzetnik odlučuje u skladu sa svojim mogućnostima. No treba imati na umu da postoje određene tržišne naknade i da nerijetko iznimno niske naknade ili odsustvo svake fiksne naknade u korist naknade na temelju uspješnosti projekta mogu značiti i prosječno lošiju kvalitetu usluge – naglašava Išković.