Posljednja dva tjedna obilježila su dva gospodarska događaja: objava studije Ministarstva gospodarstva o snažnom utjecaju profesionalnih i poslovnih usluga na BDP te početak Uberova rada u Zagrebu. Iako na prvi pogled ta dva događaja nemaju međusobne poveznice, rezultati studije i interes naroda za inovativnu uslugu mogli bi biti dovoljno dobar razlog za razmatranje promjene smjera razvoja hrvatskoga gospodarstva – iz zastarjelog ekonomskog koncepta reindustrijalizacije prema razvoju ekonomije znanja utemeljene na razvoju profesionalnih i poslovnih usluga, informacijske tehnologije i inovativnosti poslovanja.
Nedavno objavljena studija Ministarstva gospodarstva pokazala je da sektor profesionalnih i poslovnih usluga u Hrvatskoj čini 10 posto bruto domaćeg proizvoda. Čak i u krizi, kad je izgubljeno 200.000 radnih mjesta, radna mjesta izgubljena su u tradicionalnim industrijama, a uslužni je sektor, u kojem su konzultanti, pravnici, arhitekti, programeri i drugi, uspio je povećati zaposlenost i ojačati izvoz. Ti podaci pokazuju da je došlo vrijeme da se posveti više pozornosti tim uslužnim sektorima te da se političke stranke potaknu na propitivanje postojećih gospodarskih modela i smjera razvoja hrvatskoga gospodarstva. Važnost sektora profesionalnih i poslovnih usluga i u njihovu je horizontalnom utjecaju na razvoj i rast produktivnosti cjelokupnoga gospodarstva. Sektori poput informacijske tehnologije, poslovnog savjetovanja ili dizajniranja – istodobno poboljšavaju kvalitetu i konkurentnost proizvoda ili usluga te učinkovitost drugih industrija.
Riječ je o aktivnostima koje i same imaju mnogo dodane vrijednosti i koje tradicionalnim industrijama poput pre-rađivačke, turističke i financijske omogućavaju da se pomiču više u lancu dodane vrijednosti.
Dolazak Ubera, svjetski poznate inovativne usluge za prijevoz osoba osobnim automobilima koja već postoji u 340 svjetskih gradova, u hrvatskim medijima uzela je mnogo prostora i prije početka poslovanja prošli tjedan. Za one koji još ne znaju, to je usluga koja spaja osobe koje traže prijevoz s osobama koje nude prijevoz za naknadu manju od uobičajene taksi-tarife. Zato i nije čudno što su se zagrebački taksisti, neki političari te zagrebački gradonačelnik usprotivili Uberovu dolasku. To nikako nije spriječilo korisnike koji su objeručke prigrili dolazak te usluge: u prvih 24 sata preuzeto je 13.000 kopija aplikacije UberX za pametne telefone i u medijima je objavljeno mnogo prvih pozitivnih iskustava korisnika.
