Neovisno o tome što će o slučaju ‘švicarski frank’ reći Ustavni sud, dugoročno će se osjetiti posljedice Vladine odluke o konverziji ugovora o kreditiranju u švicarskim francima u eure. Tvrde to bankari, no ni ekonomski stručnjaci nisu daleko od takva razmišljanja. Mihaela Grubišić Šeba iz Ekonomskog instituta Zagreb kaže da je cijela ta priča potaknula pitanje valutne klauzule, pogotovo imamo li na umu jačanje ne samo švicarskog franka nego i manjim dijelom eura.
Jedan nam je sugovornik rekao da je nedavno očekivao da će mu glavnica kredita na sljedećoj rati pasti ispod milijun kuna, no zbog jačanja eura bila je čak malo viša nego mjesec dana prije. Grubišić Šeba veli kako se to nije smjelo dopustiti jer građani primaju dohotke u kunama i ne mogu utjecati na tečajne promjene. Izvoznici su mogli profitirati, no ne i poduzetnici koji posluju na domaćem tržištu, koji su naizgled, kaže sugovornica, u jednakom položaju kao građani, ali oni ipak tečajne rizike prebacuju na krajnje kupce.
– Jedini način da se održi stabilnost sustava i prekine potencijalna lavina tužbi jest pronalaženje rješenja tzv. podijeljene krivnje kojom bi se dopustilo osciliranje tečaja u nekom rasponu u odnosu na tečaj koji je vrijedio na dan odobrenja kredita. To je rizik koji će morati podnijeti korisnik kredita. Preostali trošak oscilacije tečaja izvan definiranog raspona trebale bi snositi banke i regulator tržišta, tj. središnja banka – kaže Grubišić Šeba.
Ostaje pak činjenica da je Vlada odlučila rješavati samo problem švicarca iako postoje ideje da se općenito riješi taj problem. Naravno, pitanje je koliko bi banke pristale na takvu odgovornost, a još manje na ukidanje valutne klauzule, no i taj Vladin smjer mogao bi dugoročno izazvati posljedice. U RBA-u kažu da bi se mogli pogoršati uvjeti kreditiranja u sljedećem razdoblju. U toj banci kažu da državna intervencija u ugovorne odnose s retroaktivnom primjenom povećava pravnu nesigurnost, što će negativno utjecati na cijenu kapitala. Uz to, taj bi presedan mogao potaknuti populiste na daljnja administrativna upletanja. – Mogli bi odrediti cijene kapitala i onemogućiti provedbu namirenja vjerovnika aktiviranjem instrumenata za osiguranje naplate. Dodatne intervencije u funkcioniranje tržišnoga gospodarstva dalje će povećavati premije rizika, što bi moglo utjecati na jačanje restriktivnog pristupa u politici kreditiranja. Dakle, pristup kreditima mogao bi u srednjem roku biti teži i skuplji zbog propisa o konverziji – kažu u RBA-u.
