Štednja

Kažu da je novac poput lijepe žene: svi je žele, a nitko ne razumije. No na ovoj tvrdoj razmeđi istoka i zapada razumijevanje ipak postoji: novac ili imaš ili nemaš. Točka! Što se tu više ima razumjeti?

Logično je takvo razumijevanje u vremenima opipljivog, šuškavog, mirisnog papira (kovance u novoj povijesti ipak imaju manju vrijednost u očima potrošača; i, da, novac ‘miriše’). No što kada/ako novac imaš, ali ga ne vidiš? Kako ga tada skupljati i trošiti?

Kada su se prije 91 godinu predstavnici svjetskih štednih institucija sastali u Milanu i usli u kronike kao začetnici obilježavanja Svjetskog dana štednje, vjerojatno nisu ni sanjali u kakve će se čudne oblike smjestiti novac i štednja. U ekrane, u mobitele, u oblake. Tko diktira te trendove? Onaj tko taj novac u čudnim oblicima i čuva – banke. Pa, kakva je onda budućnost novca i kako tehnologija kroji sliku bankarskih usluga i proizvoda?

U banci u kojoj su ti ‘čudni’ trendovi nekako najizraženiji, Erste banci, vele kako se od 2005., kada su startali s ponudom mobilnog bankarstva na klasičnim mobitelima, sve odvilo brzinom zvuka: pojavom pametnih telefona (Android i iPhone) lansirali su aplikaciju mBanking, potom i uzimanje virtualnoga rednog broja u banci pomoću besplatne aplikacije Redomat, koja ih recimo obavještava kada su deveti, šesti ili treći u redu. Da je riječ o popularnoj aplikaciji potvrđuju brojkom – do kraja ovoga rujna preuzeta je gotovo 20 tisuća puta. Osmislili su i aplikaciju eWallet, koja omogućuje plaćanje pametnim telefonom, ali i prijenos sredstava između dva računa fizičkih osoba u Erste banci, mogućnost odabira računa s kojeg će obaviti plaćanje, pregled mjesta plaćanja eWalletom, a u aplikaciju mogu spremiti i svoje bodovne (loyalty) kartice. Podrazumijeva se da uz maštvitou ponudu mobilnoga bankarstva ono na internetu nudi još širu lepezu usluga. Uza sve proizvode i usluge koji se jednako kao i u poslovnici od ‘krvi i mesa’ mogu obaviti i tipkanjem u papučama, kreirali su i posebnu stranicu bankaranje.hr. I to zato da bi klijenti brzo i efikasno doznali koje pogodnosti mogu ostvariti koristeći se digitalnim i kartičnim proizvodima banke.

Tri su glavna pokretača digitalnoga razvoja naših usluga: dostupna tehnologija, zahtjevi klijenata te inovativan pristup u rješavanju tradicionalnih problema. Internet će postati osnovni komunikacijski kanal. Mobilne će aplikacije postati asistenti klijentu pri svakoj akciji ili transakciji. U dogledno vrijeme možemo očekivati znatan porast alternativnih metoda plaćanja koje odmiču od tradicionalnih metoda, što će dovesti do boljega korisničkog iskustva u online i klasičnim prodajnim mjestima. Također, konstantno doradjuju svoje internetske stranice kako bismo korisničko iskustvo svih posjetitelja učinili još boljim te olakšali postupak ugovaranja proizvoda i usluga. Fizičke poslovnice još dugo neće izgubiti na važnosti, već će se kombinacijom unaprijediti tradicionalan odnos između banke i klijenta sa svim prednostima digitalizacije – poručuju iz Erstea dodajući da će se razvoj budućih proizvoda kretati u smjeru koji klijentima olakšava svakodnevno bankarenje i raspolaganje vlastitim sredstvima.

U PBZ-u uopće nemaju sumnje kako su internetsko i mobilno bankarstvo danas preferirani i uobičajeni način komunikacije banke s klijentom. Svojom digitalnom ponudom usluga klijentima omogućuju provođenje financijskih i nefinancijskih transakcija koje klijentima štede novac i vrijeme. Cilj je da iskustvo rada s aplikacijama internetskog i mobilnog bankarstva bude optimalno za najširi mogući krug korisnika, pa razvijaju usluge podržane za široku paletu uređaja raznih dijagonala ekrana, rezolucija, operativnih sustava i preglednika: od stolnih računala i laptopa do tableta i pametnih telefona.

Zahvaljujući jednostavnoj i sigurnoj upotrebi aplikacija direktnog bankarstva broj korisnika stalno raste. Uslugom internetskog i mobilnog bankarstva, osim financijskih i nefinancijskih transakcija, nudimo inovativne funkcionalnosti poput skeniranja 2D barkoda na HUB uplatnicama putem mobilnog bankarstva; plaćanja doznakom; i-Računa – zaprimanja i plaćanja elektroničkih računa i uplatnica; e-Perspektive, ugovaranja štednje kreirane specijalno za direktno bankarstvo; e-Kasice; osiguranja i personalizirane ponude – tumače u PBZ-u ističući mogućnost korištenja funkcionalnostima virtualne kartice American Express i uslugom PBZ Wave2Pay, koje korisnicima omogućuju brzo, sigurno i jednostavno plaćanje mobilnim telefonom, bez potrebe za klasičnim novčanikom. To je prva usluga beskontaktnoga mobilnog plaćanja na hrvatskome tržištu koja se temelji na HostCardEmulation (HCE) tehnologiji za NFC (Near-Field Communication) mobilna plaćanja na POS uređajima PBZ grupe.

U Raiffeisen banci itekako primjećuju da se sve više proizvoda i usluga zbog kojih se moralo potegnuti u poslovnici gotovo potpuno preselilo u digitalni svijet – sva plaćanja, oročavanja depozita, kreditne kartice, krediti. Digitalni se kanali sve više upotrebljavaju i kao kanal komunikacije između banke i korisnika, bilo da je riječ o promotivnim ponudama i servisnim porukama banke bilo o podršci korisnicima kada imaju neki problem ili pitanje.

Banka je nedavno omogućila i chat za korisnike internetskog bankarstva. Dio poslova koji se ne mogu obaviti online, primjerice baratanje gotovim novcem, bit će prebačen na samoslužne aparate. Već sada svjedočimo velikom broju drugačijih načina plaćanja poput ApplePaya, GoogleWalleta/Android Paya ili PayPal. Broj i korištenje takvih načina plaćanja rast će kako raste i internetska trgovina. Sve će se više takvih načina plaćanja naći i na pametnim telefonima, pa će se njima koristiti ne samo za kupnju putem interneta nego i za plaćanje u trgovinama putem NFC-a, pametnih satova i narukvica ili sličnih tehnologija. No bez banke i poslova koje banka obavlja, kako u neposrednom kontaktu s korisnicima tako i u pozadini, sve to neće biti moguće – optimistični su u RBA-u.

U Hypo banci zaključuju da će se klijenti za upravljanje financijama češće koristiti mobitelom nego nekim drugim tradicionalnim kanalom. Zašto? Ne samo zbog dobroga vida svakoga od nas (koji primjećujemo da ljudi više bulje u ekran mobitela nego u sugovornika) nego i zbog istraživanja koje je pokazalo da 91 posto ljudi mobitel drži nadohvat ruke u bilo koje doba dana i noći.

Mobitel se nameće kao ključni kanal i za učinkovitiju komunikaciju s klijentima.

Današnji su potrošači mobilni, agilni, tehnološki sve zahtjevniji i prilično imuni na tradicionalne načine prodaje i oglašavanja. Bankarska industrija mora biti svjesna trenutačnih trendova ako želi apelirati tako-zvanoj generaciji Y, koja je na početku svojih karijera. U SAD-u predviđaju da će taj dio populacije, koji ima više od 80 milijuna potencijalnih ‘bankarskih akvizicija’, do 2020. činiti 42 posto svjetske radne snage. Da bi im se pristupilo, potrebno je jasno identificirati gdje se kreću, koje su im preferencije te kakve su im potrošačke navike – vele u Hypo banci, u kojoj nude mobilno bankarstvo na tri najvažnije mobilne platforme – iOS, Android i Windows Mobile, čime obuhvaćaju gotovo cijelo tržište pametnih telefona u Hrvatskoj. Posebno su razvili aplikacije za pametne uređaje s većim ekranima pa na njima nude detaljnije prikaze financijskih podataka.

Mobilni segment svakako ide u smjeru beskontaktnog plaćanja i to je iduća velika stvar koju želimo uvesti u sljedećih godinu ili dvije. Tu ćemo tehnologiju iskoristiti u nekoliko smjerova gdje je osnovni plaćanje, ali nadogradili bismo je s dodatnim vrijednostima poput kupona vjernosti i javnoga gradskog prijevoza. No mobilno bezgotovinsko plaćanje ovisi o NFC (Near Field Communication) tehnologiji, kako o njezinom razvoju tako i o njezinoj inkorporiranosti u potrošačkom društvu. Postoje tehnološka rješenja koja pokušavaju zaobići tu tehnologiju, ali zasad su to samo o kratkoročne premosnice do potpune implementacije NFC tehnologije u sustave mobilnog bankarstva. U 2016. još će porasti broj prodajnih mjesta koja prihvaćaju beskontaktno plaćanje – uvjereni su u Hypo banci.

Okej, dakle znamo kamo će se ‘skladištiti’ novac budućnosti. Još samo da odgovorimo na pitanje iz sadašnjosti: kako da ga zaraditi (dovoljno) i za sadašnjost i za budućnost?