Energetika

Zanemarimo li strateške projekte, neke od njih iznimno važne i samoj Europskoj uniji, kao što su LNG terminal na Krku koji muku muči godinama i razvija se sporije nego što to inače biva u energetici; Plomin koji je navodno dobio odbijenicu od Europske komisije na ugovor između japanskog Marubeni-ija i HEP-a te istraživanja i eksploatacija Jadrana, golemi projekt koji se htio izvesti munjevitom brzinom, ali je zasad odgođen – nešto se ipak gradi i radi. I planira, naravno. No teško da možemo konstatirati da je dinamično na tom tržištu, iako postoji opravdanje da su ulaganja u energetiku mahom dugotrajna, kompleksna, kapitalno intenzivna, poneka i politički obojena.

Što su ove godine radile neke od većih i vodećih kompanija u energetskom sektoru? Nastavile su sa započetim aktivnostima, održavalo se, moderniziralo, revitaliziralo, planiralo: elektrane, terminali, skladišta, iskoraci u regiju…

Ina je tako u prvih šest mjeseci ove godine uložila 549 milijuna kuna, ponajprije u domaće projekte istraživanja i proizvodnje, a iduće godine nastavlja s razvijanjem postojećih projekata, ulaganjem u razvoj i modernizaciju maloprodajne mreže, proizvodnim aktivnostima na postojećim naftnim i plinskim poljima te s velikim remontom u Rafineriji naftne Rijeka. Planiraju povećati i udio utrživih proizvoda gradnjom pogona za obradu teških ostataka, što je investicija vrijedna 400 milijuna dolara. No, kako kažu u toj kompaniji, još razmatraju sve okolnosti prije konačne odluke o izgradnji pogona, posebice pitanje vezano uz oporezivanje rafinerijskih gubitaka.

HEP grupa također je nastavila ulagati u rekonstrukciju i revitalizaciju postojećih proizvodnih kapaciteta (NE Krško, HE Zakučac itd.) te distribucijsku mrežu. Sada planiraju ulagati u nove proizvodne kapacitete, kao što su BE-TO Sisak, BE-TO Osijek, hidroelektrane te, primjerice, već spomenuti Plomin C koji bi se trebao realizirati strateškim partnerstvom, ali je pitanje hoće li to biti aranžman u kakvom je trenutačno zamišljen.

HEP planira ojačati i u segmentu obnovljivih izvora energije, pa je s njemačkim RWE-om, bivšim partnerom u Plominu, osnovao zajedničku tvrtku putem koje će razvijati projekte obnovljivih izvora u Hrvatskoj, a namjeravaju iskorićiti i na tržišta drugih zemalja JI Europe. Plinacro je posljednje dvije godine radio na brojnim razvojnim projektima čija bi potencijalna vrijednost, u slučaju realizacije, u idućem desetogodišnjem razdoblju mogla iznositi i do 1,2 milijarde eura. Najvažniji su među njima interkonekcija sa Slovenijom na postojećem pravcu Bosiljevo – Karlovac – Lučko – Zabok – Rogatec (investicija vrijedna 107 milijuna eura), projekt izgradnje triju kompresorskih stanica (projekt vrijedan 100 milijuna eura), tu je i poznati Jonsko-jadranski plinovod te projekt tranzitno-otpremnih plinovoda za LNG terminal na Krku.

Budući da je riječ o pozamašnim investicijama, u Plinacru ističu da su u njihovoj realizaciji ključni fondovi EU. Dostupan je fond za projekte od zajedničkog interesa EU, Connecting Europe Facility (CEF), a svi navedeni Plinacrovi projekti još od 2012. uvršteni su na Listu projekata od zajedničkog interesa EU (PCI lista). Plinacro preko CEF fonda ima mogućnost financiranja projekata koji nisu komercijalno isplativi, ali zato jesu ekonomski i društveno korisni. Budući da se gotovo svi naši projekti mogu svrstati u tu kategoriju, fondovi EU ključni su u investicijskom potencijalu Plinacra – ističu u toj kompaniji.

Plinacrova tvrtka kći, Podzemno skladište plina (PSP), dosad je sve investicijske aktivnosti financirala vlastitim sredstvima. No kako bi uspješno nastavili i proveli investicijske projekte u skladu s trogodišnjim i desetogodišnjim Planom razvoja sustava skladišta plina, u toj tvrtki kažu da je bilo nužno zatvoriti financijsku konstrukciju i pritom se zadužiti. Stoga je donesena odluka na temelju koje je PSP-u odobren kredit od 230 milijuna kuna radi provedbe rekonstrukcije i modernizacije podzemnog skladišta plina Okoli. PSP će, naime, do kraja 2015. u realizaciju svojih investicijskih projekata uložiti 192 milijuna kuna, čime će ukupna investicijska ulaganja od travnja 2012. do prosinca 2015. dosegnuti 365 milijuna kuna.

Pritom treba spomenuti da je protekla skladišna godina 2014./2015. bila prva tijekom koje su izašli na regulirano tržište energetske djelatnosti skladištenja plina i svoje poslovanje temeljili na tržišnim načelima. Investicijske aktivnosti PSP-a ponajprije se odnose na modernizaciju postrojenja na Okoli, u što su ulagali i 2014., kao i na nastavak rudarsko-remontnih radova na eksploatacijskom polju ugljikovodika Grubišno Polje. S obzirom na to da su radne karakteristike jednoga hrvatskog, 28 godina starog podzemnog skladišta plina takve da u uvjetima polupraznog skladišta znatno opadaju njegovi izlazni kapaciteti, nužno je stalno ulagati u dogradnju i rekonstrukciju skladišta Okoli – napominju u PSP-u.

U tijeku su radovi na projektu izgradnje sustava za zbrinjavanje slojnih voda, vrijednom 16 milijuna kuna, te radovi na izgradnji dviju novih bušotina, čija je namjena povećanje izlaznih kapaciteta PSP-a Okoli. Završetak cijeloga, 85 milijuna kuna vrijednog projekta, predviđen je već za novu ogrjevnu sezonu 2015./2016. U PSP-u ističu i da je nakon provedenog natječaja odabran izvođač te ugovoreni radovi na 195 milijuna kuna vrijednom projektu rekonstrukcije i modernizacije postojeće, 28 godina stare motokompresorske stanice. No najvažnija je investicijska aktivnosti provedba rudarsko-remontnih radova na eksploatacijskom polju Grubišno Polje kao preduvjet izgradnje novoga, vršnog skladišta plina. Projekt, čija se vrijednost procjenjuje na 200-tinjak milijuna kuna, prijavljen je u kategoriju strateških hrvatskih projekata te je kandidiran za Projekt od zajedničkog interesa EU. Završetkom svih ovih investicija PSP će biti konkurentan skladištima u okružju te spreman za novo regulatorno razdoblje od 2017. kada će svoje skladišne kapacitete moći ponuditi i regiji.

A završetkom svih ostalih spomenutih investicija, pa i onih tvrtki koje nismo spomenuli, i zahvaljujući svojim prirodnim bogatstvima te geopoložaju, Hrvatska bi trebala postati dio jedne veće, globalne priče i pozicionirati se kao bitan igrač na energetskoj karti EU. Hrvatska svakako ima svijetlu budućnost te se očekuje kako će sljedećih godina postati pravi zamašnjak, da će se povećati ukupna vrijednost investicija i da će energetski sektor biti pokretač investicija. Nadamo se da hoće. Jer poznato je da ne postoji konzistentnost u energetskoj politici, da loše vodimo računa o vremenu i da prečesto krećemo ispočetka.