Da štedište uporno žele hrvatsku banku kao svojevrsno utočište od stranoga kapitala, dokazuju i HPB-ovi rezultati poslovanja. Unatoč manjku kapitala, zahtjevima regulatora da izdvoje dodatnih pola milijarde kuna rezervacija i dokapitalizaciji broj klijenata, štednja i dobit – rastu! U prvih devet ovo-godišnjih mjeseci dobit je rekordna: operativna iznosi 258 milijuna kuna, neto dobit 107 milijuna. Nova uprava ima prilično ambiciozne planove koji uključuju i nikada do kraja realizirani projekt suradnje s Hrvatskom poštom. Iako o planiranim brojkama prvi i drugi čovjek banke – predsjednik Uprave Tomislav Vuić i član Uprave Domagoj Karadjole, zadužen za rizike – nisu željeli detaljno, njihov je plan amenovala čak i Europska komisija.
-
Koliko rezultati u prvih devet ovo-godišnjih mjeseci imaju veze s dokapitalizacijom i koliko je ona pomogla (ili nije) u ‘bildanju’ rezultata? Vuić: – Naši dobri rezultati nisu povezani s dokapitalizacijom. Posljedica su našega rada na podizanju kvalitete i učinkovitosti unutar banke, optimiranju troškova i rada s klijentima na tržištu. Uspješno provedena dokapitalizacija spriječila je sanaciju banke. To su, mogli bismo reći, minimalni tehnički uvjeti, a ne sredstvo za ‘bildanje’ rezultata. Karadjole: – S dokapitalizacijom smo stalno unapređivali učinkovitost poslovanja. U kratko smo vrijeme smanjili dio troškova, 1. listopada ove godine počeli smo reorganizaciju te podizali prihode, posebno u dijelu poslovanja s građanima. Omjer troškova i prihoda smanjen je sa šezdeset posto na 54,8 posto u samo devet mjeseci.
-
Koliko ste vremena kupili dokapitalizacijom? Ona je bila potrebna zbog regulatora, no je li to dovoljno za nov razvojni ciklus? Prema rezultatima poslovanja zaključujem da se u novi ciklus zapravo već krenulo i da se ne mirite s trenutačnom pozicijom. Vuić: – Dokapitalizacija nije kupovanje vremena. Likvidnosno smo i prije dobro stajali, a viša razina kapitala bila je potrebna zbog regulatora, ali i stvarne stabilnosti. Današnja razina, uz pripis dijela dobiti koju planiramo ostvarivati, dovoljna je za idućih nekoliko godina. Trebali bismo znatno prebacivati planove da nam zatreba dodatnoga kapitala. ‘Status quo’ sigurno nam nije cilj, a ni svi mi u Upravi nismo zato došli u banku. Karadjole: – Imamo dovoljno kapitala za rast u idućih nekoliko godina, a razvojni se planovi velikim dijelom odnose i na modernizaciju banke, digitalizaciju, nove tehnologije i prodajne kanale, bolje upravljanje rizicima i odnose s klijentima. Započeli smo nekoliko velikih projekata kojima planiramo znatno unaprijediti bankino poslovanje i omogućiti nam veću akviziciju klijenata.
-
Koji su daljnji koraci/planovi u privatizaciji? Vuić: – O daljnjoj privatizaciji odlučuje vlasnik. U planu predstavljenom Europskoj komisiji drugi je korak naveden za 2018. Sad imamo malo više od 25 posto privatnih dioničara, a ostatak je dionica izravno ili neizravno u vlasništvu države. Karadjole: – Privatni dioničari dobar su pokazatelj bankina potencijala i vrijednosti. Dvadeset pet posto znatan je udjel koji može potaknuti bolju primjenu načela tržišnoga pristupa i ostvarivanje rezultata. Europska komisija željela bi da za nekoliko godina omjer bude obrnut.
-
S obzirom na veliku zainteresiranost domaćega privatnog kapitala za vlasnički udjel u državnoj banci, banke će se, koliko im god to budu dopuštali izvori sredstava, okretati kreditiranju u kunama. S druge strane, treba stalno privlačiti kunske depozite i kod građana poticati svijest o štednji u kunama.
-
U planu je od 300 do 400 poštanskih ureda specijalizirati za prodaju bankarskih proizvoda i usluga, a u stotinjak urediti financijski kutak. Uvođenje ovog plana je ključno za razvoj poslovanja i usluga. S time se mora složiti i HNB paka, što smatram pozitivnim za unapređenje poslovanja i jačanje HPB-ova tržišnog položaja.
-
Prije godinu dana bilo je riječ o strateškom povezivanju s Hrvatskom poštom (doduše, i s Croatia osiguranjem), što je ostalo od plana? Vuić: – Mi smo strateški već povezani, Pošta kao naš najveći distributivni kanal, a mi kao njezin isporučitelj financijskih proizvoda. Velik je potencijal te suradnje. Prema mojemu mišljenju, on može biti zaista velik. Croatia osiguranje naš je partner i u tom partnerstvu banka je distribucijski kanal koji prodaje osiguravateljske proizvode. Kad bi barem polovica poštanskih ureda postala malim poslovnicama banke sa svim osnovnim bankarskim proizvodima, imali bismo gotovo 30 posto tržišta i bili banka broj jedan u zemlji prema veličini mreže. Pravi doseg još nije postignut i na tome radimo s kolegama iz Pošte.
-
Dio je projekta već u realizaciji. Koliko će vas to pomaknuti na tržištu? Vuić: – U planu je od 300 do 400 poštanskih ureda specijalizirati za prodaju bankarskih proizvoda i usluga, a u stotinjak urediti financijski kutak. Uvođenje ovog plana je ključno za razvoj poslovanja i usluga. S time se mora složiti i HNB.
-
Cilj vam je preskočiti pet posto tržišnoga udjela. Koliko vam ide na ruku to što najveće banke ne mogu računati na dotok kapitala iz svojih središnjica, da se i one okreću domaćoj štednji, koja najviše raste upravo u HPB-u? Vuić: – Stanje na tržištu nije sjajno, no u odnosu na druge banke smatramo da smo u najboljim položaju i tu priliku moramo iskoristiti. Teško da možemo govoriti da netko voli banku, ali kad bi postojala banka koju klijenti vole, onda bismo to bili mi. To što smo u hrvatskom vlasništvu i nemamo kredite u švicarskim bankama velika je prednost. Povećanjem interne učinkovitosti i znanja možemo napraviti znatan pomak na postojećoj infrastrukturi čak i bez poštanskih ureda, koji su svakako velik potencijal. Od 1. listopada imamo novu organizaciju u kojoj smo broj organizacijskih jedinica smanjili s 94 na 71, što će pojednostaviti i ubrzati poslovanje te ga učiniti učinkovitijim.
