Održivi razvoj prilika je za rast i nova radna mjesta, a ne prepreka za ekonomiju. Treba raditi na obrazovanju izvođača, građevinaca, promijeniti svijest pojedinaca i poticati ih na ulaganja u energetsku učinkovitost. Na tome svi zajedno trebaju raditi – i država i građani. Štoviše, svaki građanin mora biti menadžer energetske učinkovitosti jer svi moramo biti svjesni da smo bar malo odgovorni. A zbog života u lošim zgradama i posljedica na zdravlje ne bi bilo loše ni da liječnici pišu uputnice za energetsku učinkovitost. Stoga umjesto u čarape uložite u nju.
To su samo neke od ključnih poruka koje su se mogle čuti na nedavnom sajmu World Efficiency u Parizu te konferenciji europske kampanje Renovate Europe Day (REDay 2015.) u Bruxellesu, gdje je hrvatske novinare ugostila grupacija Rockwool, jedan od vodećih proizvođača izolacijskih materijala. Oba događaja povezala je ista tema – energetska učinkovitost u zgradama. Tom se prilikom predstavio i novi predsjednik Uprave Rockwool Internationala Jen Birgersson, koji je u sklopu sajma World Efficiency sudjelovao u raspravi o dekarbonizaciji Europe s naglaskom na zgrade kao najveće potrošače energije u Europi i najveći potencijal ušteda.
Mnogo vremena provodimo u zgradama i to nam je najveći motiv da postanu energetski učinkovitije. No postavlja se pitanje povrata investicije jer se pojedinci teže odlučuju na ulaganja. Trebamo zajedno raditi na promjeni svijesti i okviru da ljudi mogu investirati, ali i obrazovati građevinare i podizvođače, koji moraju znati kako primijeniti nove materijale i tehnologije – poručio je predsjednik Rockwoola, čiji materijali igraju važnu ulogu u energetskoj učinkovitosti jer se njima smanjuju štetne emisije.
U sklopu REDaya 2015. mogli su se čuti i zanimljivi primjeri iz Essena, koji se okrenuo prema zelenoj energiji; Litve; kako to radi NATO, gdje je svaki vojnik ‘energy manager’; o načinima financiranja, koje je najveća barijera; prilikama u Junckerovu fondu; mjerama za postizanje posvemašnje učinkovitosti i slično. Da, energetska učinkovitost prioritet je EU i apsolutni hit posljednjih godina – to se svakako moglo ondje osjetiti. No ne samo u Europi nego i Hrvatskoj. Posljednje dvije godine u Hrvatskoj vlada sve veći interes, a glavni su pokretač poticaji koji se mogu dobiti od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Obnavljaju se stambene zgrade, obiteljske kuće, škole, bolnice, hoteli, industrijski pogoni, a sve više građana i tvrtki nabavljaju električne i hibridne automobile.
Energetska obnova zgrada ove je godine premašila naša najoptimističnija očekivanja. U odnosu na prošlu godinu interes za obnovu višestambenih zgrada, kao i javnih i komercijalnih zgrada, triput je veći – ističe direktor FZOEU-a Sven Müller. Nakon što je Vlada ove godine izmijenila Program energetske obnove i omogućila svim građanima da poticaje traže direktno od Fonda, Müller kaže da su doslovno zatrpani prijavnice, a pojednostavnjenje procedura i direktna prijava rezultirat će prihvaćanjem gotovo 10 tisuća zahtjeva, za koje će biti odobreno oko 500 milijuna kuna nepovratnih poticaja.
Zašto i koliko se isplati ulagati u energetsku obnovu pokazuje primjer zgrade u zagrebačkom naselju Botinec. Sagrađena 1964., zgrada je oronula i uvjeti života u njoj pogoršali su se, zbog čega su se stanari odlučili na obnovu. S površinom nešto manjom od 800 m2 i 33 stambene jedinice, zgrada je na godinu za grijanje trošila 222,6 kWh/m2, čime je njezin energetski razred bio F. Nakon obnove potrošnja energije smanjila se za 80 posto, a prema tome smanjeni su i godišnji troškovi za grijanje te je zgrada prešla u energetski razred B. Müller očekuje da će sljedeća godina nadmašiti ovogodišnje odlične rezultate.
S velikim financijskim potencijalima Fond priprema novih 13 javnih poziva i natječaja u sektoru energetske učinkovitosti. Očekuje se da će u 2016. biti zatrpani prijavnice – najavljuje Müller te ističe da je energetska obnova najveći potencijal za energetsku uštedu na postojećim zgradama. Uložena sredstva vraćaju se uštedom, nastavlja, s mogućnošću povećanja kvalitete života i udobnosti boravka u zgradama, a nisu zanemarivi ni ekološki benefiti smanjenjem emisije CO₂.
Financiranje troškova energetskog pregleda, energetskog certificiranja te obnove zgrade provodi se, osim preko FZOEU-a, i preko banaka, domaćih i fondova EU, agencija…
Neke zemlje članice EU čak i uz subvencije imaju i sustave s poreznim olakšicama (primjerice, Finska i Belgija), posebnim programima namijenjenima pojedinim društvenim skupinama (Litva, primjerice), povoljnijim zajmovima koje karakterizira produženi rok otplate, odgodom početka otplate, nultom ili niskom kamatnom stopom. Više od 60 projekata u 12 godina postojanja HEP ESCO-a dokazuje da se investicije mogu financirati i uštedama u energiji te da je model ESCO za privatni sektor višestruko isplativ. Oni provode i financiraju projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije na tržišnom utemeljenju.
