Propisi

Iako je nedopustivo često generaliziranje zaposlenih u državnoj ili lokalnoj upravi kao onih ‘koji ne rade ništa’, mnogo je i takvih. Razlog je što se ne boje sankcija.

Naravno da treba vratiti novac naplaćen blokadom, i to sa zateznim kamatama. Također se Rapiću treba platiti šteta nastala zbog neaktivnosti tvrtke prouzročene blokadom. Govori se čak o dvjestotinjak milijuna kuna štete, u što nećemo ulaziti, no bivši je ministar Linić osim povrata novca i plaćanja štete zaboravio treću stvar – pitanje odgovornosti onih koji su to prouzročili i njihova podmirivanja troškova zbog štete državnom proračunu.

Upravo je u tome problem: najlakše je, ako nema izlaza, čovjeku isplatiti njegovo i zaboraviti sve to. PU ima ama baš sve podatke da tu stvar istjera načistac. Zna se tko je bio Rapićev referent, zna se tko je donio rješenje, vrlo se lako može utvrditi na temelju njegovih predstavki komu se obraćao da bi se riješio njegov problem. Jednako kao što uvaženi ministar zna komu je četvrtast puta vraćao predmet na doradu.

Sve dok ne počnemo kažnjavati one koji čine štetu, pa i ministre koji su također odgovorni jer ne reagiraju, novih će rapića biti i dalje.

Nakon što je poništeno rješenje Porezne uprave da je Mirko Rapić dužan 42 milijuna kuna, vratiti će mu se dio novca naplaćen blokadom računa. No upozoravamo ga da PU nije dužan isplatiti zatezne kamate pri povratu, već će to učiniti tek na njegov zahtjev. Tako nam je PU odgovorio na sličan slučaj prije četiri mjeseca.

Isto tako treba pripaziti na čl. 116. Općega poreznog zakona. U stavku 5. piše kako se na plaćene poreze bez pravne osnove kamate obračunavaju počevši s 15. danom od dana primitka zahtjeva za povrat. Na Rapića se, zapravo, odnosi st. 6. koji kaže: ‘Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako je u povodu pokrenutog upravnog spora u pravomoćno dovršenom postupku poništeno, izmijenjeno ili ukinuto rješenje ili drugi akt o zaduženju na temelju kojeg je plaćen porez, tada obračun kamata počinje teći od dana uplate poreza.’