RANG-LISTA U ZNAKU AKVIZICIJA

Agrokor je s Mercatorom postao uvjerljivo najveći poslodavac u regiji. Kupnjom Croatia osiguranja znatno je narasla Adris grupa, a Orbico grupa preuzimanjem poljskog Distribeva postala je najveći europski distributer. Prvi je put među najvećim sustavima i PPD, čiji su prihodi više nego udvostručeni. Bit će zanimljivo pratiti nove ‘šopinge’ tih velikih preuzimača, ali i kako će integrirati kupljene tvrtke u svoje sustave.

Kada potpuno integrira Mercator, grupa Agrokor na godišnjoj će razini imati više od sedam milijardi eura prihoda. To će Agrokor svestati među prvih 10 tvrtki u Srednjoj Europi. Prvi među 10 tvrtki u Hrvatskoj, ili pri vrhu, već je godinama. A s Mercatorom u svom portfelju, čiji je efekt akvizicije počeo biti vidljiv u zadnjem tromjesečju prethodne godine, oborio je čak nekoliko rekorda: u prihodima, koji su narasli za 18 posto, na 36,3 milijarde kuna u 2014., i broju zaposlenih, kojih je bilo 18.719 više nego 2013. i sada zapošljava više od 50 tisuća ljudi. Otkriva to lista milijardera, odnosno lista najmoćnijih grupacija, holdinga i koncerna koji su iskazali konsolidirane rezultate poslovanja u 2014. – ona je u znaku akvizicija te diverzifikacije poslovanja.

Jer, nije Ivica Todorić jedini ‘šopingirao’. Iako nije bilo mnogo preuzimača, bilo je velikih akvizicija i to domaćih poduzetnika: Orbico Branka Roglića uputio se u Poljsku i službeno postao najveći distributer u Europi, a Adris grupa Ante Vlahovića pak ušla je u novi segment poslovanja kupivši Croatia osiguranje te cilja postati regionalni lider u na području osiguranja. Veliki dečki rastu, šire se u različite branše, osvajaju nova tržišta i efekti su počeli biti vidljivi i u konsolidiranim rezultatima u 2014. Orbico grupa skočila je sa sedmog na peto mjesto na listi najmoćnijih, a Adris grupa čak s 18. na osmo (u 2014. u portfelju je još uvijek TDR, koji je ove godine prodan). I apetit su im sve veći, ali i izazovi. Jer sve te kompanije prolaze kroz velike transformacije. I ne misle stati – kupuju i dalje.

Prva tri mjesta na listi najmoćnijih, kao i gotovo svake godine, zauzimaju grupacije Agrokor, Ina i HEP. HEP je zbog povoljnih hidroloških uvjeta i podizanja efikasnosti također ostvario rekord – 2,47 milijardi kuna dobiti, što je 90 posto više nego 2013. I Ina je rekorder, ali u broju zaposlenih (12.838), što je čini najvećim poslodavcem, odmah iza Agrokora. S rezultatima se ne može pretjerano pohvaliti jer je prošlu godinu završila s padom ukupnih prihoda od 11,6 posto, na 25,61 milijardu kuna, a produbila je i gubitak (s 1,5 milijardi kuna u 2013. na 1,9 milijardi kuna u 2014.). Na takve je rezultate utjecalo nekoliko faktora koje ističu u Ini: prisilna prodaja plina, smanjenje regulirane cijene plina, udvostručenje naknada za eksploataciju te retroaktivni porez vezan uz rafinerijsko poslovanje.

Također, utjecalo je i daljnje umanjenje vrijednosti imovine u Siriji, kao i znatan pad cijene Brent nafte. Na Agrokorove rezultate pak najviše je utjecao Mercator – porastao mu je biznis, ali i krediti. Akvizicija Mercatora glavni je razlog za visoke stope rasta ukupnih prihoda, ali, s obzirom na to da je riječ o poslu od pola milijarde eura i tvrtki u problemima, i za gubitak od 225,5 milijuna kuna u 2014. (dobi od 35 milijuna kuna u 2013.). Naime, ukupni krediti i zajmovi grupe dosegnuli su 23,68 milijardi kuna, 10 milijardi više nego 2013. – Tijekom 2014. nastavili smo aktivnosti vezane uz upravljanje dugom, a što je između ostalog usmjeren i na smanjenje cijene tog duga. Upravo je u tom kontekstu i nastao jednokratni trošak koji je utjecao na neto rezultat, a vezan je uz prijevremeni iskup u tom trenutku postojeće obveznice sa znatno jeftinijim kreditom – pojašnjavaju u toj grupaciji te naglašavaju da akvizicija Mercatora i sinergijski potencijal koji je stvoren ostaje na vrhu liste prioriteta.

Osim što je zauzet integracijom Mercatora, konzultant Dragan Munjiza napominje da je Agrokor zauzet izazovom premale potrošnje u zemljama regije te obranom od Lidla u regiji, koji je na listi najmoćnijih grupacija skočio s 23. na 18. mjesto s prihodima od 3,27 milijardi eura, što je rast od devet posto u odnosu na 2013. Efikasnost ispred prodaje – Jana je dvaput poskupljela u zadnjih mjesecima dana, što ukazuje na taktiku povećanja efikasnosti, a smanjenja fokusa na prodajne rezultate. Od Agrokora očekujem da proda dio svojih operacija tijekom 2016. i to Velpro kao veleprodajnu, kao i nekoliko proizvodnih kompanija. Očekujem tešku borbu s grupacijom Lidl/Schwartz u regiji – analizira Munjiza. Napominje da je Agrokor najbolja regionalna kompanija, ali da je čekaju velike strukturne promjene u smislu racionalizacije te fokusa na profitabilne biznise, odnosno turizam, proizvodnju hrane i modernu maloprodaju više usmjerenu na mladi tržišni segment.

Jačanje Lidla i Kauflanda, koji je u prihodima rastao 10,3 posto u 2014. te se s 25. mjesta popeo na 20., utječe na rezultate Agrokora, a posredno i Atlantica, koji je zadržao devetu poziciju među top 10 najmoćnijih kompanija, ali s relativno malim rastom ukupnih prihoda u 2014. od 1,9 posto (5,18 milijardi kuna). Za Atlantic, kojemu je lani poslovanje dosta ovisilo o širenju brenda i tržišta, Munjiza komentira da nema dobre rezultate jer su operativni rezultati zadnjih nekoliko godina znatno ispod potrebnog ‘benchmarka’ za tu industriju. No kaže da je Atlantic kompanija s izrazitim smislom za kvalitetan marketing i kvalitetnim strateškim prestrojem te je upravo u procesu tranzicije iz dominantno distributivne u dominantno proizvodnu, iz dominantno regionalne u dominantno europsku te iz više od 50 posto privatne u dioničarsku kompaniju s više manjih dioničara ili strateških partnera.

Potkraj 2014. Atlantic je preuzeo i srpsku prehrambenu tvrtku Foodland, koja ima znatan razvojni potencijal u regiji i izvan nje, gdje već ostvaruje odlične rezultate, a što bi se trebalo vidjeti i na boljim poslovnim rezultatima u 2015. Već sada zadovoljan rezultatima može biti još jedan veliki preuzimač – Roglić. Orbico grupa lani je ostvarila prihode od 7,77 milijardi kuna, što je rast od 48,3 posto. Sredinom ove godine sklopila je najveći posao u svojoj povijesti – preuzela je poljsku distributersku tvrtku Distribex, kojom Orbico ulazi i u sve hotele, kafe i restorane u Poljskoj. To je najveća Orbicova akvizicija, realizirana za 40 milijuna eura, čak dvostruko veća od posljednje, odnosno od preuzimanja kompanije Navo, također u Poljskoj.

I tu Roglić ne misli stati: – U 2016. imat ćemo organski rast od oko deset posto, a završetkom akvizicije Distribexa porast ćemo za novih 500 milijuna eura, tako da ćemo imati ukupan promet od oko 1,7 milijardi eura. Namjeravamo ojačati i kozmetičku djelatnost, kako organskim rastom, tako i akvizicijama. Također, u turizmu želimo ostvariti rast od pet posto, što ćemo postići kupnjom novih brodova u čarterskoj floti i dovršenjem dviju novih vila, koje će biti spremne do iduće sezone – najavljuje Roglić.

Adris nakon TDR-a ne misli stati ni Ante Vlahović. Adris grupa je u 2014. povećala prihode u odnosu na 2013. za 73,7 posto, na 5,49 milijardi kuna. Akvizicija CO-a (djelomično konsolidirano u 2014.) uvelike je promijenila strukturu Adris grupe te otvorila nove mogućnosti za rast prihoda u dugom roku. Osim toga donijela joj je daljnju diverzifikaciju i smanjila utjecaj duhanskog segmenta, odnosno TDR-a, koji je nakon liberalizacije tržišta poslovao u otežanim uvjetima. Potkraj 2014. kupila je hotel Grand Imperial, a ove godine prodala TDR i ostale tvrtke u sastavu Adrisovoga duhanskog poslovnog segmenta za pola milijarde eura kompaniji British American Tobacco. To će se svakako odraziti na ovogodišnje konsolidirane poslovne rezultate.

I u farmaceutskoj industriji vlada velika pomaza za akvizicijama, potpomognuta jeftinim novcem, što predstavlja glavni poticaj prema konsolidaciji srednje velikih farmaceutskih i biotehnoloških kompanija i vodi ka eksploziji novih eksperimentalnih lijekova. No pomaza vlada više na globalnoj sceni i Pliva, koje se digla s 20. na 13. mjesto na listi najmoćnijih s prihodima od 3,80 milijardi kuna (rast od 22,6 posto) i već je dio grupe Teva, trebala bi biti mirna.

Četiri farmaceutske strategije Konzultant Jurgis Oniunas i vrstan poznavatelj tog tržišta kaže da stručnjaci predviđaju da će farmaceutske kompanije biti prisiljene birati jednu od četiri strategije: biti proizvođač originalnih lijekova, generička kompanija, nišni specijalist ili proizvođač OTC lijekova. – Budući da mnoge farmaceutske kompanije dalje miksaju te arhetipove, promjena prema fokusiranju na samo jedan bit će fundamentalni poticaj spajanja i akvizicija, i u konačnici rasta u budućnosti. Prema tom modelu, glavni pokretač generičkih kompanija bit će veličina i troškovna efikasnost. Plivina je budućnost, kao kompanije koja je dio najveće generičke farmaceutske kompanije na svijetu, sigurna. Njezina strategija bit će određena njezinom pozicijom unutar grupe Teva. No upitno je mogu li druge manje kompanije dugoročno preživjeti samostalno – smatra Oniunas.

Distributeri lijekova, poput Medike, koja je lanjske ukupne prihode povećala za 0,5 posto, na 2,32 milijarde kuna te se digla s 28. na 27. mjesto, imaju drugačiji skup problema i izazova, koji su uglavnom vezani uz efikasnost distribucije i logistike specifičnog tržišta. Doduše, Oniunas napominje da će sa snižavanjem troškova u proizvodnji generičkih lijekova, u kombinaciji sa sve većom koncentracijom dobavljača, tržišna moć veledrogerija konstantno opadati. Drugim riječima, obujam poslovanja tvrtkama kao što je Medika mogao bi se smanjiti, a posredno i rezultati poslovanja.

Što se tiče ostalih grupacija na listi najmoćnijih, četiri su se iz gubitaka uspjele pretvoriti u dobitnike: Tifon, Tele2, Ante gradnja (u stečaju) i jedna državna tvrtka – HŽ Putnički prijevoz. Neke su se čak i prvi put našle na listi milijardera: uz već spomenuti HŽ Putnički prijevoz i Ante gradnju (u stečaju), tu je još i Prvo plinarsko društvo (PPD), M San grupa, OTP banka, Viro i Saponia. Kako su to uspjele? Iako je operateru Tele2 ukupan prihod pao za 4,1 posto, kao i prihod od prodaje mobilnih uređaja te prihod od međupovezivanja, član Uprave za financije Viktor Pavlinić napominje da im najvažniji segment, a to je prihod od usluga pruženih krajnjim korisnicima, bilježi godišnji rast od 2,7 posto. – Zahvaljujući rastu prihoda od krajnjih korisnika usluga te većoj efikasnosti u upravljanju troškovima, Tele2 Hrvatska prvi put godinu zaključuje s dobiti – ističe Pavlinić.

A u, primjerice, HŽ Putničkom prijevozu, dobre je rezultate donijelo restrukturiranje. U 2014. ostvario je 1,08 milijardi kuna prihoda, što je rast do 15,4 posto. Lani je racionalizirao i optimizirao broj vlakova, a Vlada mu je osigurala i 505 milijuna kuna subvencija, što je također pridonijelo ostvarivanju pozitivnog rezultata poslovanja.

Valja svakako spomenuti i PPD Pavla Vujnovca, koji ne samo da je prvi put ušao u klub milijardera, nego se odmah plasirao na visoko 24. mjesto s rastom prihoda na 2,88 milijardi kuna u 2014. To je rast od čak 216,9 posto u odnosu na 2013. i najveći rast na listi najmoćnijih. Vujnovac već neko vrijeme diverzificira poslovanje. Nakon što je ušao u vlasničku strukturu Luke Ploče, početkom godine kupio je većinski udio u Adria Transportu. Tako gradi svoj položaj, osim u plinskom biznisu, i u električnom, lučkom te željezničkom. Možda se i on upusti u šoping kao i drugi veliki dečki pa kupi kutinsku Petrokemiju, za koju je svojedobno iskazao interes. Ako se i sljedeće godine nastavi trend akvizicija i diverzifikacije poslovanja, a mogao bi sudeći prema planovima kompanija, moglo bi biti prilično uzbudljivo. Možda se rodi neki novi milijarder, a možda se postojeći, kao što je, primjerice PPD, pojave među top 10 moćnika.