U godinu dana broj korisnika programa koji sprečavaju pojavu oglasa na internetskim stranicama porastao je za 40 posto. Zbog 200 milijuna korisnika tih programa za blokiranje izdavači će ove godine izgubiti 22 milijarde dolara.
Kad je nedavno njemački novinski div Bild odlučio onemogućiti pristup svojim internetskim stranicama svim čitateljima sa softverom za izbjegavanje oglasa, bilo je jasno da je voda izdavačima došla do grla. Zbog straha da ne izgubi oglasa u sve većem odbijanju čitatelja da vide oglase, Bild je to učinio otprilike mjesec dana nakon američkog lista Washington Posta. Ponudio je čitateljima dvije mogućnosti: da se riješe programa ili da se za tri eura pretplate mjesečno na Bild, čime osiguravaju brže otvaranje stranica i 90 posto manje oglasa. Washington Post je, pak, u poruci čitateljima s programom za zaobilaženje oglasa uluđeno poručio da oglasi na njihovim stranicama nisu nametljivi te da jamče privatnost. Britanski dnevnik Guardian ima još meksi pristup pa internetske čitatelje sa spornim softverom pita preko poruke žele li možda na neki drugi način podupirati Guardian.
Izdavači su se očito našli pred velikim zidom koji će morati nekako preskočiti. Koliko god se govorilo o opasnosti da oglašivači utječu na uredničku politiku svojim novcem, oni su nasušna potreba za preživljavanje medija. Stoga je svima zvono za uzbunu podatak istraživanja PageFaira i Adbea da u svijetu postoji skoro 200 milijuna korisnika programa na mjesec koji sprečavaju pojavu oglasa na internetskim stranicama. Od prošlogodišnjeg do ovogodišnjeg lipnja korištenje takvim softverom poraslo je 41 posto.
Procjenjuje se da će ove godine izdavači izgubiti čak 22 milijarde dolara zbog toga, od čega bi na Google otpalo 6,6 milijardi. Njemačka medijska tvrtka ProSiebenSat.1 izračunala je da je prošle godine ostala bez 9,2 milijuna eura uslijed izbjegavanja oglasa. Tvrtka Axel Springer, koja stoji iza Bilda, a izdaje i Welt, ne dopuštajući pristup nekim korisnicima, ostaje bez 20 milijuna čitatelja u Njemačkoj i Austriji od skoro 90 milijuna stanovnika u te dvije zemlje. Ipak, Bildova zabrana lako se zaobilazi ekstenzijama protiv praćenja NoScript i Privacy Badger, tako da je Springer možda već izgubio bitku pokušavajući zaštititi stare načine financiranja umjesto pronalaženja novog. Inače, najviše korisnika, više od 50 milijuna, ima Adblock Plus njemačke tvrtke Eyeo, koja ističe da je njihov softver preuzet više od 400 milijuna puta. Neke njemačke medijske kuće tužile su Eyeo, ali sud je presudio u korist Eyeoea ustvrdivši da je riječ o zakonitom poslovanju jer korisnici sami odlučuju hoće li ga upotrebljavati.
I pretraživači poput Chromea i Firefoxa nude jednostavne programe za zaustavljanje oglasa, kao i kineski preglednik UC Browser s 500 milijuna korisnika u Kini i Indiji. Izraelska tvrtka Shine izradila je i opremu uz pomoć koje operateri pokretnih mreža mogu zaustaviti pojavu oglasa prije nego uopće uspiju doći do korisnika pametnog telefona. Iako je prije mjesec dana Shine prvi ugovor potpisao s Digicelom, manjim operatorom s Jamajke, već se ocjenjuje da će to izazvati tektinski poremećaj zvan ‘adblockalipsa’.
Također, prvi put se prije nekoliko tjedana preko iPhonea koristeći se Appleovim softverom iOS9 za iPhone i iPad u App Storeu moglo preuzeti program za izbjegavanje oglasa Peace za pretraživač Safari. Iako se odlično prodavao u roku od dva dana, Apple ga je povukao iz App Storea pod izlikom da bi mogao trećim osobama otkrivati podatke o korisničkim posjetima internetskim stranicama. Apple se ujedno riješio i aplikacije Been Choice, koja je onemogućavala pojavu oglasa u drugim aplikacijama App Storea. Procjenjuje se da će se samo zbog korištenja aplikacija za zaustavljanje oglasa Purify i Crystal u sklopu Appleove iOS9 izgubiti milijarda dolara od oglašavanja. Trgovački lanci Walmart i Sears već osjećaju posljedice, posebno strahujući kako će sve utjecati na zaradu od predstojećih božićnih i novogodišnjih blagdana. Je li riječ o prevelikom zalogaju za Apple koji se uplašio mogućih posljedica, tek će se vidjeti, a još prije su Google (od 2013. godine), Amazon, Microsoft te Taboola, platforma za sadržajni marketing, platili Adblock Plusu da oglase tih tvrtki i dalje prikazuje. Nenametljivije (ili prikrivenije) su pristupili Facebook i Twitter dopustivši u News Feed adsu i Promoted Tweetsu nativno oglašavanje pri kojem korisnik nema osjećaj da je izložen promidžbi.
‘Ad blockeri’ nisu novost. Takvi softveri dostupni su korisnicima već godinama. Pitanje je zašto su odjednom izazvali buru. S jedne strane tu je pretjerano i preagresivno oglašavanje, a s druge strane imamo sukob velikih internetskih divova poput Applea, Facebooka i Googlea koji pokušavaju jedni drugima preoteti tržišni kolač, a i sami pridonose popularizaciji te teme. Pred agencijama i medijima težak je zadatak jer drugačijim kreativnim i strateškim pristupom, novim modelom zakupa i distribucije sadržaja korisniku trebaju donijeti vrijednost – kaže Marko Beljan, medijski direktor u 404.