Tjedan u brojkama

Zanimljivo je kako se percepcija podataka zna razlikovati od stvarnosti. Primjerice, cijela država ljudi je za turizmom, koji ove godine zaista bilježi odlične rezultate. U skladu s lijepim brojkama o dolascima i noćenjima trebala bi biti i tova koja će sjetiti na račune hotelijera, privatnih iznajmljivača, svih koji se bave bilo kakvim biznisom uz obalu, a posredno, njihovom potrošnjom, profitirat će i ostatak države, pa i državna blagajna. Zato je oporba željno iščekivala rezultate maloprodaje u rujnu. Očekivala je da će se potrošnja strmoglavit. Ali ne, rasla je, pa čak, iako tankih 0,3 posto, i u odnosu na kolovoz.

Što će reći da početak školske godine i kupnja školskih knjiga i pribora te sezonske odjeće ima jednak efekt na potrošnju kao i opjevani turistički kolovoz.

Ikea je u prvoj godini rada u Hrvatskoj dosegla promet od 70,5 milijuna eura, pohvalio se direktor Stefan Vanoverbeke. Da je sve to ostvareno u prošloj godini (a ne od lanjskog rujna do ovoga kolovoz), Ikea bi bila znatno više plasirana od 344. mjesta na listi kompanija prema ukupnom prihodu. S tih 534 milijuna kuna bila bi na 160. mjestu. No da je nastavljjen trend iz prvoga Ikeinog, a zadnjega lanjskoga kvartala, promet bi do danas bio veći od 710 milijuna kuna, što bi Ikeu svrstalo na 118. mjesto prema ukupnom prihodu. S obzirom na sezonalnost (ljeto je za nama, a počinje blagdanski šoping), sa zanimanjem ćemo čekati prvu kompletnu kalendarsku godinu najvećeg dućana u Hrvatskoj. Država u svakom slučaju trlja ruke zbog PDV-a, iako zaboravlja da je sav taj prihod zapravo čisti uvoz (osim nešto ‘provoza’ u susjedne države). Ikea, naime, negativnoj platnoj bilanci pridonosi kao jedan od dvadeset najvećih uvoznika. A još kad pokrenu internetsku prodaju…

Napokon je projekt golf-resorta na dubrovačkom Srđu dobio lokacijsku dozvolu. To je svakako dobra vijest za investitore; ne samo za tvrtku Razvoj golf, već i za sve one koji muku muče s hrvatskom birokracijom i raznoraznim grupama za pritisak. Maja Brinar Frenkel već punih osam godina nastoji ishodovati sve dozvole. Ta, lokacijska, svakako je korak bliže početku gradnje, ali odgađanja će biti još. Građanska inicijativa Srđ je naš već je najavila da će lokacijsku dozvolu pokušati osporiti na Upravnom sudu. I dok golferi ipak idu prema svojoj prvoj rupi, slična se rašomonijada začinje oko pulskog projekta revitalizacije i stavljanja u komercijalnu upotrebu zapuštenoga vojnog objekta Muzil.

5,4% rujanski je rekordni rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini. Taj rast u odnosu na kolovoz iznosi 5,9%.

1,9 milijardi kuna lijekova izvezla je Hrvatska lani, ali istovremeno smo i uvezli lijekove vrijedne 2,9 milijardi kuna.

1,1% smanjen je u godinu dana broj zaposlenih prema DZS-u, a vlast barata rastom od jedan posto – prema HZMO-u.

1852 tvrtke izašle su u rujnu iz blokade, pa je blokirano 43.327 poslovnih subjekata, s 26,46 milijardi kuna duga.

Mitoza je pojam iz biologije, opisuje diobu jezgre tjelesnih stanica. Mitoza se u Hrvatskoj prenijela i na političku scenu, u slučajevima kad su od jedne stranke nastajale dvije. Najpoznatije su po takvim diobama pravaške stranke, a najzvučnija je mitoza koju je uzrokovao raskol Ante Đapića i Dobroslava Parage. Slično su ‘mitozirali’ liberali, u raskolu Dražena Budiše i Vlade Gotovca. Najnovijoj mitozi na društvenoj sceni svjedočimo u udruzi Franak. Sukob u udruzi uzrokovao je da poražena frakcija osnuje novu udrugu kreditnih dužnika – Kreda. Tako su i dužnici, organizirani u Franku, dobili konkurenciju; u Kredi.

Da ne zaboravim, u nedjelju su izbori. Najdosadnija kampanja. I jedan i drugi blok više se bave konkurentima, nego što promiraju svoj program. Pa ako možemo pretpostaviti što bismo mogli očekivati od SDP-ove koalicije, HDZ-ova je, pogotovo u ekonomskom smislu, prava crna kutija. Kako god, samo su dvije mogućnosti koje bi mogle dati nadu u gospodarski oporavak. Jedna je velika koalicija HDZ-a i SDP-a, koja je moguća jer nema dramatičnih ekonomskih razlika, i nije nemoguća unatoč različitim svjetonazorima, ali je neostvariva zbog prevelikih političkih i ljudskih taština. Druga je mogućnost još manje vjerojatna: kad bi se mogla sastaviti vlada bez HDZ-a i SDP-a. Dakle, i nakon izbora imat ćemo stagnaciju. U najboljem slučaju.

Manje od 30 posto poduzeća zadovoljava kriterij za odbijanje kredita, a posebno loše staje mala poduzeća. Tek je četvrtina hrvatske privrede kreditno sposobna. Tvrtke su znatno smanjile poslovne aktivnosti, što je rezultiralo padom prihoda. Znatno se smanjuje i koeficijent obrtaja ukupne imovine te profitabilnost. Pritom je mikrosegment pao čak 31 posto. To je dijagnoza šefa PBZ-a Bože Prke, a terapiju je odredio Željko Rohatinski: Vlada bi trebala u godinu dana prepoloviti fiskalni deficit. Sve to rečeno je na Liderovom Danu velikih planova, ali daleke 2011.