Živimo u vremenu promjena koje mijenjaju kontroling, ali i funkcioniranje tvrtki. Za to je zaslužan razvoj IT-a koji nas je odveo u četvrtu fazu industrijske revolucije, u kibernetiku – istaknuo je Péter Horváth, osnivač konzultantske kuće Horváth&Partners.
Da bi menadžment donosio kvalitetne odluke, potreban mu je jak oslonac u kontrolingu, glavna je poruka Treće međunarodne konferencije ‘Kontroling – ekonomski partner menadžmenta’ održane prošlog četvrtka u Zagrebu u organizaciji Kontroling Kognoska i Lidera. Moderni kontroling danas više nego ikad ovisi o pravilnom tumačenju velike količine podataka koji su rezultat digitalizacije, a borba s tom poplavom informacija glavna je zadaća kontrolera. Od njih se očekuje da budu multidisciplinarni stručnjaci koji će sve te podatke staviti u racionalan kontekst i o njima hrabro i pravodobno informirati vodstvo tvrtke.
Suvremena praksa daje kontrolerima važnu ulogu i stavlja ih u poziciju partnera menadžmentu, zajedno postavljaju ciljeve poduzeća, pri čemu su kontroleri vrlo važni jer imaju panoramski pregled stvari vezanih uz poslovanje – istaknula je Jasmina Očko, konzultantica u Kontroling Kognosku, u svom uvodnom govoru.
Živimo u vremenu promjena koje stubokom mijenjaju cijeli koncept kontrolinga, ali i način funkcioniranja tvrtki te gospodarstva u cjelini. Za to je zaslužan razvoj IT-a, koji nas je odveo u četvrtu fazu industrijske revolucije, u kibernetiku – istaknuo je glavni govornik konferencije Péter Horváth, osnivač konzultantske kuće Horváth&Partners i potpredsjednik Nadzornog odbora tvrtke.
Naglasio je kako kontroling ovisi o iščitavanju i pravilnom tumačenju velike količine podataka koji su rezultat digitalizacije, što podrazumijeva da su kontroleri danas, i u velikim i u malim tvrtkama, pravi znanstvenici za tumačenje podataka.
Zahvaljujući modernim tehnološkim dostignućima, kontrolerima se pružaju nebrojene informacije za analiziranje te uspoređivanje. No to je katkad, pogotovo u velikim poduzećima, prevelik izazov. Stoga je gdjekad potrebno angažirati prave matematičare koji moraju pronaći način za pravilne procjene kretanja troškova, što postavlja legitimno pitanje hoće li nas u budućnosti takav…
Aktualni James Bond možda pije pivo, ali ako se ikad odluči vratiti na žestoka pića, ako je vjerovali trendovima, neće naručivati čak ni martini. U svojem bi stilu mogao reći: ‘Pelin, gorki pelin!’ Šalu na stranu, prema istraživanjima tržišta, aktualne uspješnice – žestoka pića – moraju biti gorki. Naravno, to ne znači da će mirogojčići postići svoj vrhunac u časama elite, nego da elita voli vrhunske žestice od kojih okusni pupoljci na jeziku podivljaju.
Godinama je gorčina bila u zapećku ukusa, a kraljevali su slatkasti okusi. Ali sad je došlo vrijeme za gorka pića i to je u startu najbolje iskoristio Jägermeister. Popularni njemački jelen nalazi se u više od 90 zemalja i proizvan je najjačim žestokim brendom. Ali ima i žestoku konkurenciju. Ciljana publika proizvođača gorčine su ona milenijska i generacija koja je tek zakoračila u legalni svijet alkoholnih pića jer one najviše vole gorko.
Desetljećima su gorki okusi bili zapostavljeni, ali sad po lako dolaze na veliku scenu. U životu je sve više gorkih stvari koje se konzumiraju, a taj se trend preslikava i na alkoholna pića – rekao je Dave Karraher, potpredsjednik Camparija za Ameriku.
No za divno čudo u Americi ne rastu najviše Campari i Jägermeister, već talijanski Amaro. Dvoznamenasti je rast konstantan i, što je najvažnije – traže ga sve više koktel-majstori. Ipak, za gorka pića još nema mjesta među ekskluzivama. Jägermeister, Amaro i Campari pića su za široke mase, a najskuplje piće na svijetu je Tequila Ley 925, koja stoji nevjerojatnih 3,5 milijuna dolara. Posebnost je te tekile što dolazi u boci od zlata i platine s čak 6400 dijamanta. Koliko je ekskluzivna govori činjenica da morate platiti 100 tisuća dolara da biste stupili u kontakt s proizvođačem. Ali piće je vrijedno svakog dolara, kažu oni koji su ga probali. Riječ je o čistoj plavoj agavi koja se destilira šest godina.