Znamo da smo već dosadni s pričom o digitalnoj (r)evoluciji i disrupciji, ali te promjene toliko su brze i korjene da jednostavno nema načina da se izbjegne razgovor o njima. Stanje u branšama povezanim s digitalnim tehnologijom, a odnosi s javnošću svakako su jedna od takvih, doslovce se mijenja iz mjeseca u mjesec, pa i iz dana u dan. Jednostavno si ne možete priuštiti činičan odmak od ‘buzzwordsa’, ‘hashtagova’, ‘influencera’ i po starinski se posvetiti osnovnom biznisu PR-a, spajanju ljudi i brendova, jer je takav koncept prolife racijom društvenih mreža zastario. Danas je naglasak na spajanju ljudi s ljudima koji su povezani s brendovima. Zašto je tomu tako? Jednostavno zato što prosječni konzument digitalnog sadržaja više nije zadijeljen postojanjem interneta po sebi (poput nas starijih od trideset), već je uz njega odrastao i mnogo više očekuje. Više nije dovoljno samo klasično prodavanje proizvoda, uz njega morate ‘prodati’ i priču, a to najbolje ide preko osoba koje imaju utjecaj na potrošača, s kojima se poistovjećuju i kojima vjeruju. Ključna je stvar personalizacija, ona često čini razliku između prosjeka i viralnog uspjeha.
Kako je cijela priča s modernim konzumentima evoluirala, lijepo je objasnio Igor Vukasović, direktor Korporativnih komunikacija Hypo Alpe-Adria banke.
– Rast interneta 1990-ih označio je novu eru, i to ne samo u medijskom svijetu, nego, u biti, i načinu na koji živimo. Međutim, iako nam je internet otvorio nove mogućnosti za koje nismo bili ni svjesni da postoje, on i dalje nije bio ‘osoban’. Isporučivao je sadržaj, ali nije nje govao uspostavljanje odnosa. Taj aspekt promijenjen je, da se poslužim aktualnom terminologijom ‘Ratova zvijezda’, buđenjem sile društvenih medija tijekom 2000-ih godina koji su svima s računima na Facebooku, Twitteru, a poslije i onima na drugim platformama, dali veliku moć – ispričao nam je Vukasović, dodajući kako je današnji digitalac-društvenjak informiran, aktivan, kritičan i razvio je imunost na klasičnu prodaju jer se sada u jednom danu susreće s više informacija i brendova negoli prije samo nekoliko godina u mjesec dana. Potkrijepio je svoje tvrdnje i podacima kako je danas više od pedeset posto globalne populacije mlade od trideset godina, a čak 96 posto milenijaca koristi se društvenim mrežama. Na globalnoj razini više je od tri milijarde aktivnih internetskih korisnika, od kojih 2,2 milijarde upotrebljavaju društvene mreže i većina ih se spaja mobilnim uređajima. Dovoljno je samo uzeti u obzir podatak da Facebook s 1,39 milijardi korisnika najveća ‘država’ na svijetu, sa stanovništvom većim od Kine.
