Iako u Hrvatskoj još nije razvijen model trenutačno popularnog foodsharinga, putem kojeg se višak hrane iz kućanstava dodjeljuje osobama nižega socijalnog statusa, već nekoliko godina hrana je u Hrvatskoj jedan od glavnih pokretača solidarne razmjene. Na društvenim mrežama korisnici se povezuju kako bi dogovorili dostavu poljoprivrednih proizvoda, razmjenu dobara i sl.
Postoje već i etablirane udruge koje su zbog potražnje za ekološkom hranom okupile ekoproizvođače poput Malog placa na tavanu ili Parkticipacije, koja organizira male tržnice po kvartovima, na kojima svoje proizvode nude mala obiteljska gospodarstva koja inače imaju problema s plasmanom svojih proizvoda, najčešće zbog kompliciranog postupka dobivanja certifikata.
U Hrvatskoj je taj pokret koji se zasniva na ideji solidarnosti između potrošača i proizvođača u tri godine doveo do osnivanja 15 grupa diljem Hrvatske, a svaka ima 50 do 100 članova.
