Home / Lifestyle i trend / Domaće pivo između nogometa, turizma, rata i preuzimanja

Domaće pivo između nogometa, turizma, rata i preuzimanja

Ozbiljne su pivske liste, uza sljubljivanje hrane i piva na jelovniku, najbolji put za jači proboj u premium segment. Posve su drugačiji trend male obiteljske, zanatske pivovare koje uz lokalno organizirane festivalove piva ulaze u ‘meso’ velikim pivarima.

Hrvati su među 10 najvećih potrošača po glavi stanovnika u svijetu, pa je i iz te perspektive zanimljivo sagledati nove trendove u pivarstvu na hrvatskom i regionalnom tržištu: što će donijeti koncentracija proizvođača, sve jači ulazak Atlantic grupe u kanal HoReCa te vremenske oscilacije o kojima ovisi potrošnja piva, ali i rezultati turizma u Hrvatskoj. Kako može utjecati de facto ratno stanje u EU na posjećenost Hrvatske i hoće li Europsko nogometno prvenstvo sljedeće godine proći bez izazova s kojima se upravo suočava (terorizam, izvaredno stanje)?! Znači, najveća koncentracija u pivarstvo industriji upravo je u tijeku; InBev je kupio SabMiller za 71 milijardu funti i platio dionicu 44 funte. Ovaj pivarški div drži 30 posto svjetskog tržišta te ubire 50 posto ukupnog profita u industriji pivarstva. Brendovi kao što su Budweiser, Becks i Corona naći će se pod istom kapom s brendovima kao što su Foster’s, Grolsch ili Peroni.

Glavni su razlozi za ovu M&A koncentraciju vjerojatno odgovor na sve veći trend proizvodnje zanatskog piva u cijelom svijetu, kao i robnih marki retailera i veća snaga kompanije u složenom geopolitičkom/klimatskom okružju. Očekivanja su da će ovakva koncentracija donijeti veće cijene proizvoda (zbog većeg tržišnog udjela) te veliko čišćenje brendova kojih obje kompanije imaju na desetke, a ulazak u premium segment bit će još naglašeniji. Veliki izazov u koncentraciji potpuno su različite kompanijske kulture, a negativni primjeri integracija dijova kao što je Daimler/Chrysler ili AOL/Time Warner praktično su upozorenje. Kompanija će biti i prilično zadužena (4xEBITDA), ali ako buduće koristi ispunje očekivanja (fokus na najjače brendove, veće cijene i efikasnost) te InBev uspije nametnuti svoju kulturu štedljivosti i racionalnosti, integracija će ispuniti u cijelosti svoj smisao/ciljeve.

Ulazak u premium segment također je vrlo bitan za povećanje konzumacije piva. Tako je u, primjerice, najnovijem ‘James Bondu’ (Spectre) robna marka Heineken jednako bitna kao i Aston Martin, Omega ili Tom Ford… Prije desetak godina nitko nije očekivao da bi James Bond mogao piti pivo umjesto votke Martinina. Nadalje, i u Hrvatskoj već postoje škole za someliere (Beer Academy) koji uređuju pivske liste za restorane s Michelinovim zvjezdicama (nažalost, ne još u Hrvatskoj, nego u svijetu). Ozbiljne pivske liste vjerojatno su najbolji put, uz sljubljivanje hrane i piva na jelovniku, za jaču penetraciju u premium segment. Totalno su drugačiji trend male obiteljske, zanatske pivovare koje uz lokalno organizirane festivalove piva ulaze u ‘meso’ velikim pivarima.

U Hrvatskoj 47 posto tržišta drži Zagrebačka pivovara (InBev), Heineken 33 posto, Carlsberg 13 posto, a na ostale je igrače raspodijeljeno sedam posto. Vlada obećava da će snažno poticati manje pivovare (zanatske i lokalne kao Daruvarsku ili Velebitsko, Zmajsko…), a veliku potrošnju (80 litara po stanovniku) može podignuti kvalitetna opskrba turističkih destinacija te ožbiljni ulazak u restorane s pivskim listama… Iduća je godina posebno izazovna jer Europsko nogometno prvenstvo donosi i desetak posto veću potrošnju u odnosu na normalnu godinu. Odraditi vršna opterećenja u distribuciji bez većih defektura najvažniji je zadatak u prodajnom dijelu ukupnog dobavnog lanca.