Gradonačelnici dva dana s biznisom EU, investicijama i porezima

Na susretu gradonačelnika i poduzetnika u Tuheljskim toplicama bilo je tristotinjak sudionika, među kojima stotinjak predstavnika vlasti u lokalnoj upravi. Dok se na konferenciji ’48 sati – 7. susret gradonačelnika i poduzetnika’ održanoj u Termama Tuhelj u organizaciji Lidera i Udruge gradova raspravljalo o potrebi aktivnije uloge gradova i jedinica lokalne samouprave (JLS) u poticanju poduzetništva, u Zagrebu se vodila sasvim drugačija rasprava, koja će odlučivati o njihovoj sudbini mnogo više nego što sami to mogu. HDZ i SDP već danima snube Most, o kojem ovisi formiranje vlade, a njegovi su predstavnici pak jasno iznijeli svoje zahtjeve o reformi lokalne i regionalne samouprave: predlažu, između ostalog, smanjenje broja općina, gradova i županija uklanjanima i spajanjima te drastično smanjenje broja dužnosnika i vijećnika. Uglavnom, rezovi bi trebali biti vrlo bolni, čak i ako se samo dio prijedloga Mosta ostvari. Primjerice, Gradec bi izgubio status općine jer ne zadovoljava kriterij od minimalno 5000 stanovnika, koji Most zagovara kao ključan za opstanak općina. Tako bi i Ljubica Ambrušec, članica Mosta i načelnica Gradeca, koja je sudjelovala na jednom od okruglih stolova, izgubila posao načelnice i morala bi se utješiti samo poslom saborske zastupnice. Ona se za trajanja konferencije nije direktno osvrtala na reforme o kojima se još uvijek razglaba na najvišoj političkoj razini, što više, pozvala je na sređivanje nebušljive birokratske situacije u državnoj upravi koja rezultira problemima za lokalnu samoupravu.

Ogorčenost na državu bila je svojevrsna zajednička platforma svih predstavnika lokalnih vlasti i nisu se libili otrovnih strelica. Izgleda da su itekako svjesni teških vremena koja ih čekaju, jasno se to moglo razaznati i iz riječi Željka Turka, gradonačelnika Zaprešića, koji je na kraju drugog dana konferencije iskreno poručio da se od nove vlasti očekuje ‘sve gore i lošije’. – Lokalne će zajednice i dalje biti lopta za napucavanje i politička igračka vlasti, iako sredstva koja se njima dodjeljuju ne iznose ni 10 posto državnog proračuna, od čega više od polovice otpada na Zagreb – naglasio je Turk, dodavši da su već pretrpjeli veliku financijsku štetu izmjenom Zakona o porezu na dohodak koja je trebala kazniti Grad Zagreb, a kolateralno pokosila je sve druge. S njim se složio i Slavko Kojić, zagrebački pročelnik za financije, usporedivši rezove koje politika nameće JLS-u s gradnjom pruge Ploče – Sarajevo u vrijeme socijalizma, koju su vlasti prvo sagradile, a onda se pitale što će njome prevoziti.

Turk je u govoru punom emocija nakon jednog od okruglih stolova kazao kako mu je dozlogrdilo prozivanje gradonačelnika koje je narod izravno izabrao od strane onih koje je netko imenovao na poziciju. Požalio se i na činjenicu da nitko nikad na državnoj razini nije odgovarao za propuste i nečinjenja koji su lokalnim zajednicama izbili desetke milijuna kuna iz džepa. Među 300-tinjak sudionika konferencije našli su se predstavnici 50 gradova (44 gradonačelnika), tri županije (dva župana) i osam općina. Početak konferencije obilježilo je predavanje HDZ-ove europarlamentarke Ivane Maletić na temu fondova EU, koji su bili glavni motiv cijeloga prvog dana.

Posljednja panel-rasprava konferencije nosila je radni naziv ‘Porezna reforma – nakon godinu dana’, a njezini sudionici složili su se da su vladine porezne reforme učinile nepovratnu štetu lokalnim jedinicama samouprave. – Izmjena Zakona o financiranju lokalne samouprave posljedica je napada Vlade Republike Hrvatske na Grad Zagreb. Milanović se u sve godine svoga mandata nijednom nije susreo s gradonačelnikom grada Zagreba. Toga nema ni u najgore uređenim afričkim državama – izjavio je Slavko Kojić, pročelnik za financije Grada Zagreba, te dodao kako se u spornom članku 45A prisiljava gradove da sav višak iznad minimalnog standarda uplaćuju u državnu blagajnu. Kojić isto tako smatra da Zagreb pri smišljanju zakona treba tretirati kao zasebnu cjelinu. Marijan Škvarić, gradonačelnik Lepoglave, tvrdi da se proračun njegova grada u posljednjih godinu dana smanjio za pedeset posto, s 10 milijuna kuna na pet, a Željko Turk izjavio je da su ga ove reforme natjerale da smanji plaće prosvjetnim radnicima, manje izdvaja za kulturu, kao i da manje investira. – To što je dvorana puna tijekom ovog panela i u ovom inače unattractive terminu posljednjeg dana konferencije, govori koliko nam je svima stalo i koliko se mi iz lokalne samouprave i gradonačelnici brinemo zbog trenutačnog stanja i odnosa države prema nama – zaključio je raspravu Turk.