Dok neke europske države granice opasuju žicom priječeci ulazak pridošlicama, 21. stoljeće tehnološku moć pokazuje robotom SGR-A1, pametnim čuvarem granice između Južne i Sjeverne Koreje. Čim netko pride granici tih dviju nedobrosusjednih država, robot naoružan automatskom puškom vikne: ‘Ruke uvis!’ Ne posluša li putnik naredbu, a mora se zaustaviti u roku od samo 30 sekundi, tehnološko čudovište puca. Riječ je o robotu proizvedenome u Samsungovu koncernu kojime se upravlja daljinski. S pomoću senzora otkriva izvor topline i prepoznaje ciljeve u pokretu na udaljenosti malo većoj od tri kilometra. Koliko je žrtava robot graničar dosad upucao, ne zna se, ali izgledno je da bi u skoroj budućnosti ljude ne samo na granicama nego u mnogim poslovnim procesima, medicini, ali i na bojišnici, mogla zamijeniti umjetna inteligencija. Kiborg, glavni lik iz ZF filma ‘Terminator’, kojeg je 1984. utjelovio Arnold Schwarzenegger, danas je – stvarnost. Umjetna inteligencija osvaja sva područja života i desetkuje radna mjesta: operira, posprema, kuha, konobari, pita, odgovara na pitanja i postaje najveća konkurencija svojem stvoritelju – čovjeku.
Tehnološkom čudu, bilo da je riječ o računalu ili robotu, mozak je softver, program s pomoću kojeg obavlja razne funkcije. Ni sto godina nije prošlo otkako je češki pisac Karel Čapek prvi u svijetu uporabio riječ robot u drami ‘R.U.R. – Rossumov univerzalni roboti’, objavljenoj 1920., u kojoj je najavio otkriće pametnih strojeva. Njegov se književni lik ‘utehnologio’ i postao čovjekova najveća konkurencija na tržištu rada. Danas se obitelj robota broji u milijunima primjeraka i sve su ‘pametniji’ jer je u mnogo od njih ugrađen softver sposobniji od ljudskog mozga. Razvoj superinteligencije ubrzala je pojava IT-a pa će do kraja 21. stoljeća, prema predviđanjima tehnoloških analitičara, automatizacija procesa izbrisati 70 posto postojećih zanimanja i ukinuti milijune radnih mjesta. Nedavno istraživanje u Engleskoj pokazalo je da će zbog razvoja robota i umjetne inteligencije u iduća dva desetljeća u Velikoj Britaniji nestati čak 15 milijuna radnih mjesta.
Da francuski filozof René Descartes, koji je živio u 17. stoljeću, danas piše ‘Raspravu o metodi’, vjerojatno bi svoju poznatu tvrdnju ‘Mislim, dakle jesam’ preoblikovao u ‘Mislim, dakle softver ili robot sam.’ Jer današnji softveri i roboti djeluju, ‘misle’ i govore. IBM je izumio superračunalo Watson čija je umjetna inteligencija, odnosno softver koji ga pokreće, ‘pametniji’ od ljudskog mozga. Umjetna inteligencija, AI, sposobnost logičkog i racionalnog razmišljanja strojeva s pomoću softvera, toliko je usavršila njihovu funkcionalnost da se očekuje kako će uskoro obavljati većinu poslova umjesto ljudi. Najvažniji predstavnici svjetske znanstvene, tehnološke i poduzetničke zajednice tvrde da će od umjetne inteligencije biti više štete nego koristi. Neki stručnjaci pretpostavljaju da nas dijeli samo dva desetljeća od toga da pametni strojevi preuzmu čak šezdeset posto svih poslova, a izumitelj i futurolog Ray Kurzweil predviđa da umjetnoj inteligenciji treba još točno dvadeset godina razvoja da bi dostigla ljudsku.
U pilot-projektu koji su stručnjaci za razvoj umjetne inteligencije australijske tvrtke Allegis Global Solutions pokrenuli u kadrovskoj službi (HR-u) jedne velike tvrtke računalo, primjerice, već odlučuje treba li tražiti nove radnike, na koje ih vrijeme zaposlit, angažirati vanjskog suradnika ili njegov posao prepustiti stroju… A već spomenuti IBM-ov Watson, na čiju je izradu potrošeno više od milijardu dolara, navodno će preuzeti dio poslova u prodaji, marketingu, financijama i još nekim odjelima te velike tehnološke tvrtke jer to superračunalo može odgovarati na pitanja korisnika te pohraniti i selektirati veliku količinu podataka…
No tu nije kraj jer razvoj umjetne tehnologije neće stati. James Barrat, autor knjige ‘Naš konačni izum: umjetna inteligencija i kraj čovječanstva’, piše da robot programiran igrati šah može jednog dana željeti sagraditi svemirski brod i upozorava na mogućnost stvaranja inteligentnih strojeva koji bi imali mogućnost samorazvoja i samosvijesti. Barrat poručuje da nas samo pet do deset godina dijeli od scenarija ‘Terminator’ i uključivanja humanoidnih borbenih robotova na bojišnicu. No tako ne misli Olaf Theiler, voditelj Odjela analize budućnosti njemačkog Bundeswehra, koji kaže da umjetna inteligencija ima nedostatke koje pokazuje u nepredviđenim okolnostima jer softver nije sposoban za prilagođavanje pa smo još vrlo daleko od izuma borbenih robotova. Da bi se umjetna inteligencija mogla osamostaliti u razvoju i izazvati eksploziju inteligencije strojeva koju će biti nemoguće kontrolirati, tvrdi Nick Bostrom, neurobiolog s Harvarda, u knjizi ‘Superinteligencija’.
Nekoliko je znanstvenika i vlasnika tehnoloških kompanija početkom godine otvorenim pismom upozorilo javnost na opasnost od razvoja umjetne inteligencije i potrebu za reguliranjem tog područja. Osim upitne etičnosti uporabe superinteligencije u vojne svrhe, primjerice, dronova, rasprava među protivnicama i pristašima uporabe superinteligencije ostaje bez odgovora na pitanje što bi se moglo dogoditi ako inteligentni robot odluči da je čovjek zapreka u izvršavanju njegova zadatka. Jedan je od zagovornika ograničenja razvoja umjetne inteligencije Elon Musk, osnivač Tesla Motorsa, koji je izjavio da je umjetna inteligencija najveća prijetnja čovječanstvu i da treba regulirati njezinu uporabu na globalnoj razini jer su superinteligentni roboti potencijalno veća opasnost od nuklearnog oružja. Musk je nedavno donirao deset milijuna dolara američkom institutu koji se bavi istraživanjem umjetne inteligencije i njezina prilagođavanja dobrobiti čovjeka.
