Tjedan u brojkama

Što povezuje Ivana Šukera, Gordana Jandrokovića i Božu Biškupića s Tomislavom Horvatinčićem? Pritom ne mislim na političko opredjeljenje, s obzirom na to da je Horvatinčić donator HDZ-a. Riječ je o problemima s pamćenjem. Ministarski trojac svjedoka u ‘slučaju Planinska’ ne sjeća se ničega o donošenju odluke na Vladi o kupnji zgrade u Planinskoj od tadašnjega saborskog zastupnika Stjepana Fiolića po prenapuhanoj cijeni, zbog čega se sudi Sanaderu. I Horvatinčić dijeli s ministrima iste tegobe – ne sjeća se kako se dogodila nesreća u kojoj je poginulo dvoje Talijana, a zaboravio je čak i to da je potpisao tužbu protiv obitelji poginulih u kojoj traži odštetu jer je svoju jahtu nakon havarije morao prodati po nižoj cijeni. No ako već nema dobru memoriju, Horvatinčić zna sa sucima. Skrivio je četiri prometne nesreće, u kojima je poginulo četvero ljudi, od rujna 1999. do veljače 2011. Počinio je 31 prometni prekršaj, najviše je fasovao uvjetno, a čak nikad nije ostao ni bez prometne dozvole. Ne znaš je li gora zaboravljanje ili dugo pamćenje.

Prvi snijeg postao je prava elementarna nepogoda za Ličane. Doduše, znaju oni i sa snijegom višim od metra, a sad ih je sredilo tridesetak centimetara. Naime, ‘pola Like’ ostalo je bez struje – u jednom trenutku čak 20 tisuća od 47 tisuća kupaca. Dio njih i srijedu je dočekao bez struje. Bez struje je bio i Karlo Starčević, koji je morao prestati proizvoditi svoje Velebitsko pivo, a procjenjuje da bi šteta mogla biti i do dva milijuna kuna, i još ne zna što će za mjesec dana, kad kupcima neće moći isporučiti pivo. Električari su zabilježili više od sto oštećenja, od toga 19 na dalekovodima. No nije to bila baš mećava, prije će biti – ljudski neman. I šef Elektrolike Ernest Petry priznaje da su većinu problema prouzročile krošnje koje je snijeg lomio, a grane su lomile žice. Ja pak priznajem da je, dakle, za sve kriv ljudski i državni neman. A možda bi tu bilo i posla za Državno odvjetništvo, da utvrdi tko nije poštovao propise o električnim vodovima i tko ljetos nije potkresao grane koje su uzrokovale ‘elementarnu nepogodu’. No to neće pomoći Starčeviću. – Samo bi luđak investirao pokraj ovakve državne i još gore lokalne politike – rezignira vlasnik pivovare Ličanka i okrivljuje HDZ i SDP za antipoduzetničku klimu. Iako je Petry, u skladu s kukuriku-dogovorom o podjeli plijena – HNS-ovac.

Švicarska trakavica ulazi u novu fazu. Bura oko kamata na eurske kredite koje su neke banke zaračunavale u svojim konverzijama i dalje puše. Dio bankara nije priznavao kamate za klijente banke, već je konverziju računao na temelju ‘regularnih’ zajmoprivama bez statusa klijenta. Iako su praktički svi dužnici bili ili postajali klijenti banaka u kojima su dizali kredit. Lalovčev zakon je, namjerno ili ne, ostavio mogućnost za bar dva tumačenja. Banke su se koristile najvišom mogućom kamatom za konverziju, a guverner Vujčić nastoji svinjarju s kamatama pospremiti pod tepih. Na inzistiranje da objave iznose bankovnih kamata na kredite, iz HNB-a odgovaraju da podatke o kretanjima kamatnih stopa posjeduju tek od 2011. Ako ih nemaju, onda su ih izgubili. Guvernera valja podsjetiti da HNB praktički od njegovog dolaska u tu instituciju vodi evidenciju o kamatnim stopama na kredite. Tako može pogledati da su najniže prosječne kamate bile u srpnju 2007. – 2,89 posto, a u kolovozu ove godine stigle su na 5,08 posto. Pa, ako postoji prosjek, postoje i sastavnice tog prosjeka, što znači da u nekoj exelici na nekom zaboravljenom starom kompjuteru (možda baš onom bivšega guvernera) u podrumu HNB-a postoje i podaci o kreditima po svakoj valuti (euru i švicarcu, po mjesecima i po bankama). Pa i o tome koliko je kojih kredita izdano u kojem razdoblju, i s kojim kamatama. Uostalom banke su u cijeloj ‘eri švicaraca’ prema odluci guvernera Rohatinskog imale obvezu dostavljati HNB-u mjesečna izvješća o kamatnim stopama na kredite i depozite. Pa kako to da su se Vujčiću zagubili svi podaci stariji od 2011.? I kako to da ne spominje da je upravo on svojom odlukom od 7. kolovoza 2014. ukinuo bankama obvezu podnošenja mjesečnih izvješća o kamatama? Očito, HNB je zreo za veliko pospremanje.

S vremena na vrijeme valja podsjetiti na bjelovjekovske ‘poduzetničke’ pohvate prema poduzetnicima. HGK je ovog tjedna upozorio svoje članove da ne nasjeduju na ponude stranih tvrtki koje nude uvrštenje u međunarodne poslovne adresare. Na dnu letka poslanog poštom ili mailom sitnim je slovima napisano da je ponuda naplativa i da poduzetnik slanjem podataka pristaje platiti uvrštenje u adresar, obično za nekoliko godina unaprijed, za neko-