Najmoćnije žene

Na petoj Liderovoj međunarodnoj konferenciji ‘Žene u biznisu’ dodijeljena su priznanja najmoćnijim ženama u hrvatskom biznisu. Prvi je put najmoćnija Gordana Kovačević. Upravo su tvrtke pod vodstvom žena imale mnogo višu stopu preživljavanja u krizi, istaknula je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.

Poznato je da iza svakog uspješnog muškarca stoji žena, ali formula uspjeha žena, sudeći prema zaključcima pete međunarodne konferencije ‘Žene u biznisu’, ima mnogo više varijabli. Da bi ostvarile vrhunsku poslovnu karijeru i probile famozni stakleni strop, ženama je, uz nužnu potporu obitelji, potrebna potporu šireg društva koje još mnogo lakše prašta uspjeh muškarcima. Lijepo je to sublimirala Gordana Kovačević, predsjednica Ericssonova Nikole Tesle i najmoćnija žena hrvatskog biznisa u 2015. prema Liderovu izboru, rekavši da unatoč svim kvotama i deklarativnoj potpori nijednoj ženi uspjeh u poslu neće biti darovan, nego se za njega mora izboriti, a najbolje su mjerilo rezultati. Njezino mišljenje dijeli većina sudionica konferencije koje su redom poručile da sposobnost mora biti glavni kriterij napredovanja u poslu ako želimo istinsku ravnopravnost spolova. Istaknule su da su kvote o zapošljavanju žena promašene ako nisu poduprte i drugim mjerama za promicanje ravnopravnosti jer zapravo dovode u pitanje kompetencije žena umjesto da ih promiču kao jednako vrijedne pa i bolje od muških kolega.

Švedska je, prema utjecajnom istraživanju poslovnog magazina The Economist, već godinama najbolje rangirana zemlja kad govorimo o jednakosti spolova u ekonomiji te je zajedno sa svojim nordijskim susjedima pokazala kako takva jednakost potiče i natalitet. Ni ondje nije sve bajno, tvrdi Annika Strandhäll, švedska ministrica socijalne sigurnosti. – Još trideset posto žena radi samo honorarne poslove, a u prosjeku žene zarade tek 87 posto muške plaće. Isto je tako velik problem što je u vrhu velikih tvrtki samo dvadeset posto žena. Cilj je moje vlade da do sljedeće godine taj udio treba biti barem četrdeset posto. Ako se to ne dogodi prirodnim tijekom stvari, zahtijevat ćemo uvođenje kvota – istaknula je Strandhäll i zaključila: – Ako se prisutnost žena izjednači s brojem muškaraca u poslovnom svijetu, MMF-ovi podaci tvrde da bi se do 2030. BDP u EU povećao za 12 posto.

O iskustvima u poslovnim svijetu govorila je i Irena Dobosz, Ikeina regionalna menadžerica za održivost i korporativne komunikacije. Ona je, kako je rekla, zahtjevna prema sebi i suradnicima. Ne voli kad je se pita jesu li to muške osobine. U Ikeinu prodajnom odjelu radi više žena nego muškaraca, no u upravljačkom odboru muškaraca je i dalje malo više, otkrila je Dobosz.

Na panelu ‘Ravnopravnost spolova – istina ili mit’ o toj vječnoj temi raspravljale su Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Krasimira Stojanova iz Saaba, Lana Popović iz Coca-Cole Hrvatske, Branka Slaveska iz Heinekena Hrvatske, Ivana Galić s Nove TV i Malin Holmberg iz Tele2. – Žene daju drugačiju dušu i dinamiku u poslu, donose različit stil – naglasila je Slaveska, dodavši kako iz iskustva zna da su žene hrabrije u prihvaćanju izazova i sklonije donošenju odluka u kriznim situacijama od muškaraca, koji nagnju konsenzusu.

Njezina razmišljanja potvrdile su i studije koje je predstavila Višnja Ljubičić, a prema kojima su tvrtke pod vodstvom žena imale mnogo višu stopu preživljavanja u krizi. – Neovisno o recesiji, imali smo sve više žena poduzetnica i obrtnica, one su općenito s mnogo manje gubitaka izlazile iz teških situacija, što znači da su u financijama mnogo racionalnije od muškaraca u stresnim situacijama – rekla je Ljubičić i dodala da segregacija prema spolovima počinje već u obrazovnom sustavu, a onda se nastavlja na tržištu rada. Slaveska je istaknula da se ženama ne opraštaju prosječni rezultati i da moraju biti iznad-prosječne kako bi napredovale. Stojanova je objasnila kako za Saab ravnopravnost spolova nije samo projekt, već temeljni dio poslovne strategije, a Popović je izjavila da u Upravi Coca-Cole Hrvatske sjede isključivo žene. – Mi smo radikalno otišli u dimenziju ‘girl power’ – našalila se, napomenuvši da je raznolikost bit koja stvara dodatnu vrijednost i da su formalne kvote uzaludne ako tvrtke uistinu ne vjeruju da ravnopravnost donosi korist. – Sve studije pokazuju da se ROI i poslovanje poboljšavaju zbog raznolikosti i onoga što ona nosi. Naš je primjer pokazatelj da se može – poručila je. Holmberg