Bez obzira na to što je pod upravljanjem HT-a, Optima posluje potpuno neovisno. Sami definiramo politiku cijena, proizvoda, razvoja mreže i svega drugoga što je važno za naš nastup na tržištu.
Zoran Kežman na čelo je Uprave Optime Telekoma stigao prije godinu i pol iz HT-a kad je najveći telekomunikacijski operator u sklopu predstečajne nagodbe preuzeo četverogodišnje upravljanje nad prvim alternativnim operatorom. Kad se Optima pojavila na tržištu, vodio je HT-ovu prodaju i tada mu je bila konkurentica; poslije je postao operativni direktor HT-ove veleprodaje pa mu je postala klijentica, a sada ju je upoznao i iznutra. Za Lider govori o dosadašnjim potezima i daljnjim planovima u Optimi Telekomu.
-
Prošla godina bila je prva u kojoj je Optima ostvarila neto dobit, ove godine nastavljeni su rast EBITDA-e i smanjivanje rashoda, ali i dalje padaju prihodi. Kako to namjeravate zaustaviti? Cijelo tržište fiksne telefonije bilježi pad prihoda. Mi bilježimo stabilan rast prihoda od interneta, kao i u veleprodajnom segmentu. Vjerujemo da će nam s većim priljevom korisnika u budućnosti prihodi rasti. Upravo je zbog toga važno istaknuti preokret trenda u korisničkoj bazi, odnosno veći priljev od odljeva, što smatram jednim od najvećih uspjeha. Uspjeh se očituje i u rastu operativne dobiti prije jednokratnih stavki, koja je na kraju prvih devet mjeseci iznosila 78 milijuna kuna, što je rast od 18,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Napravili smo mnogo promjena koje su povećale učinkovitost i kojima smo mnogo uštedjeli. Dio tih ušteda reinvestirali smo u marketinške i prodajne aktivnosti te one usmjerene na poboljšanje korisničkog iskustva, kao zalog za budućnost. To se već sad očituje u pozitivnim kretanjima u korisničkoj bazi.
-
Kakav je taj trend priljeva i odljeva korisnika? U predstečajnu nagodbu ušli ste s oko 200 tisuća korisnika, koliko ih imate danas? Trend je znatno bolji nego prije. Kad je riječ o tržišnom udjelu, Optima drži oko 10 posto tržišta i u segmentu privatnih i u segmentu poslovnih korisnika. U proteklim godinu i pol dana smanjio nam se broj korisnika, no to se događalo i prije predstečajne. Upravo smo zato temeljito nastojali preokrenuti taj trend. Znatno smo unaprijedili portfelj usluga te ga cjenovno i sadržajno učinili konkurentnijim.
-
Kada, s obzirom na stanje na tržištu, očekujete rast prihoda? Postavili smo dobre temelje i svjedočimo promjeni trenda, što bi trebalo utjecati i na naše buduće financijske rezultate. Kako raste korisnička baza, tako bi trebao rasti i prihod. Najveći rast očekujemo od interneta i multimedijalnih usluga. Iako su oni još manji dio ukupnih prihoda, ta se struktura mijenja.
-
Što ste sve napravili otkako ste došli na čelo Uprave Optime Telekoma? Napravili smo neke organizacijske i procesne promjene, promaknuli dio postojećeg tima u novi menadžment, ojačali marketinške i prodajne timove, kao i dio koji se brine za korisničko iskustvo. Uveli smo i mnogo bolju kontrolu troškova, iskoristili potencijal synergije s HT-om, pri čemu smo najviše uštedjeli u nabavnom dijelu, ali isto tako primijenili smo neka znanja, iskustva i najbolje prakse iz DT grupe. Osim toga definirali smo ključne tvrtkine vrijednosti koje su ujedinjene u našem sloganu ‘Veza koja nas poveća’ te osvježili Optimin brend, uključujući promjenu vizualnog identiteta.
-
U kontekstu trenda konvergencije, u kojem su veliki telekomi usmjereni prema ujedinjenju svih vrsta usluga pod jednom kapom, što može biti komparativna prednost samo fiksnog operatora? Hoćete li igrati na cjenovnu konkurentnost ili na nešto drugo? Optimina je velika prednost vlastita nepokretna mreža koja nam omogućava fleksibilnost. Dakle, samostalno upravljamo svojim uslugama, njihovom kvalitetom i sadržajem. Možemo brzo i kvalitetno reagirati na ono što tržište treba te ponuditi brzine i sadržaje koje korisnici traže. Sadašnji trend u vezi s brojem korisnika potvrđuje da imamo ponudu koja im je zanimljiva, i to ne samo cjenovno nego i sadržajno. Ne možemo reći da je sve samo u cijeni, mnogo toga ovisi i o pristupu korisnicima, a ponajviše nudite li vrijednost za novac.
-
Kako ćete se bakrenom infrastrukturom natjecati s optikom? Ono što smo već sada investirali u pristupnu mrežu omogućuje nam konkurentnu ponudu s brzinama interneta koje dosežu i do 50 Mbps. No i mi ćemo donekle ulagati u optičku infrastrukturu, u dio koji se odnosi na poslovne korisnike. Za privatne korisnike dijelom ćemo se koristiti optičkom infrastrukturom koju će sagraditi drugi. Ondje gdje je isplativo i gdje tehnološke mogućnosti pružaju priliku, investirat ćemo i u optičku mrežu do privatnih korisnika. Tehnologija kao što je G.Fast, koju upravo testiramo, upravo je jedna od takvih mogućnosti. Ondje gdje nemamo vlastitu optičku infrastrukturu, oslonit ćemo se na infrastrukturu drugih ponuđača. Vjerujemo da će nam regulatorni okvir omogućiti da to činimo po prihvatljivim uvjetima.
