Prema prvim rezultatima od siječnja do listopada ove godine, hrvatski je izvoz dosegnuo 9,5 milijardi eura. Rijetki su sektori čiji izvoz ne raste dvoznamenkastim stopama. Prednjači brodogradnja, koja je izvoz povećala za više od tristo posto, ali povukli su i farmaceuti, metalci, prehrambena industrija…
U devet ovogodišnjih mjeseci hrvatski je izvoz iznosio blizu 8,5 milijardi eura, gotovo jednako kao prošle godine u deset mjeseci. Sudeći prema prvim rezultatima vanjskotrgovinske razmjene od siječnja do listopada, taj se trend nastavio pa se može reći da će ova godina u izvoznom smislu imati ne dvanaest mjeseci, nego trinaest.
Pogledamo li prvu procjenu Državnog zavoda za statistiku za listopad, možemo uočiti još jednu zanimljivu usporedbu: u deset ovogodišnjih mjeseci izvoz je bio točno onoliko koliko je bio u cijeloj 2013., blizu 9,5 milijardi eura.
Izvoznici očito rade punom parom. Sada su već rijetki sektori koji u izvozu ne rastu dvoznamenkastim stopama. Rastom prednjači brodogradnja, koja je ove godine povećala izvoz za više od tristo posto. Međutim, brodogradilišta ipak nisu bila presudna za visinu ukupnog rasta izvoza. U prvih devet ovogodišnjih mjeseci vrijednost izvoza u tom sektoru iznosila je 367 milijuna eura, odnosno 245 milijuna eura više nego u istome prošlogodišnjem razdoblju, a ukupan izvoz za to je vrijeme povećan za 860 milijuna eura. Doprinos rastu izvoza dala je i farmaceutska industrija, koja je u ovoj godini na stranim tržištima upriličila 389 milijuna eura (89 milijuna više nego lani u devet mjeseci); zatim kožari, koji su za to vrijeme izvoz podigli s lanjskih 227 milijuna eura na ovogodišnja 292 milijuna; proizvođači gotovih metalnih proizvoda, čiji je izvoz bio 570 milijuna eura, odnosno 113 milijuna više nego u devet mjeseci prošle godine; rasti je nastavila i prehrambena industrija, koja je ove godine izvoz povećala za 90 milijuna eura i u devet mjeseci došla do 665 milijuna eura…
