H N B – o v a O B J A Š N J E N J A

U domaćoj valuti! – To je jasno da svi trebamo hitno promijeniti stajalište prema hrvatskome javnom dugu, koji nije bank jer je na njegov rast posljednjih godina djelovala i promjena metodologije, ne samo stanje fiskalnih neravnoteža, iako je i dalje važno da ih smanjimo i ostvarujemo primarni suficit. Trebamo se ponašati optimistično – optimizam pridonosi rastu investicija i potrošnje – prestati govoriti o rejtingu ‘smeća’ jer tako obezveđujemo sami sebe, više kupovati robu domaćeg podrijetla i truditi se što više pridonositi rastu BDP-a te ojačati kunske izvore sredstava banaka, dakle promicati štednju u kunama – poručuje svima (nama).

Postupna će primjena nove regulative smanjiti interes banaka za držanje hrvatskih državnih vrijednosnica denominiranih u stranim valutama, koje trenutno čine oko 45 posto ukupnih ulaganja u državne obveznice (nasreću, trezorski su zapisi uglavnom kunski). Bankama će, procjenjuje Ivanov, eventualno porasti zanimanje za supstituciju europskih obveznica ulaganjem u vrijednosnice denominirane u kunama (poželjno bez valutne klauzule), što je već vidljivo u posljednjih nekoliko izdanja državnih obveznica, uglavnom denominiranih u kunama. U tom procesu aktivnu ulogu može imati HNB s učincima na rast jeftinih izvora kunskih viškova likvidnosti banaka, s određenim utjecajem na niže kamate na državni dug i promjenu strukture plasmana državi, i to ne samo s aspekta plasmana u vrijednosnice nego i u slučaju kredita – prema podacima za rujan 2015. čak 86 posto kredita središnjoj državi uključuje devizne kredite ili kredite s valutnom klauzulom.

– Međutim, konačni učinci svih HNB-ovih akcija i dalje su neizvjesni jer je već sada ukupna izloženost banaka prema državi relativno visoka pa nije isključeno da će je banke smanjivati i poslati državu da se ubuduće refinancira u inozemstvu, a liberalizirani međunarodni tokovi kapitala ne ograničavaju ulaganja hrvatskih banaka u inozemne državne vrijednosne papire denominirane u eurima. Sretna je okolnost za financiranje države na domaćem tržištu samo to što većina alternativnih inozemnih državnih vrijednosnica trenutačno nosi nizak prinos – zaključuje Ivanov.

U HNB-u upućuju na drugi problem: svjetska iskustva pokazuju da nikakve službene mjere ne mogu potaknuti uspješnu deeurizaciju. Deeurizacija je postupni proces koji na kraju ponajviše (o)visi o povjerenju u državu – povjerenje u dugoročnu štednju u domaćoj valuti zapravo je povjerenje u državu. Dakle, povjerenje u vlast. S obzirom na ozbiljnost stvaranja nove i ovaj bi se HNB-ov prijedlog mogao svesti na sljedeće: ‘Možete bacati novac iz helikoptera, ali…’