Reforma je pokušaj da se spasi ugled Fonda i da Zapad ipak zadrži kontrolu

Američki kongres pet se godina premišljao, a onda je prošli tjedan prelomio i pristao na preraspodjelu kvota u Međunarodnome monetarnom fondu u korist novih igrača na svjetskoj sceni. Najveća je dobitnica Kina, a gubitnici su Europljani. SAD će izgubiti neznatan postotak, ali zadržati pravo veta.

Situacija je bila donekle paradoksalna jer je upravo SAD bio inicijator promjena u želji za umiljavanjem Kini. Ta je zemlja, naravno, i najveći dobitnik, njezina će se kvota (udio u kapitalu Fonda određen prema bogatstvu države) povećati s 3,8 na šest posto, Indija će umjesto 2,3 posto imati 2,6 posto, a Rusija i Brazil zajedno s njima sada će biti u prvih deset ulagača u Fond. Istovremeno, SAD će izgubiti neznatan postotak, tek 0,2 posto i imati 16,5 posto, s tim da su najveći gubitnici Europljani, čiji će udjeli i utjecaj biti osjetnije reducirani. Osim što dobar dio šestpostotne preraspodjele u udjelima otpada na razvijene europske zemlje, u izvršnom odboru koji se sastoji od 24 člana imat će dva člana manje (šest umjesto osam). Izvršni direktori se, pak, više neće imenovati, već birati. Reforma ujedno podrazumijeva i povećanje iznosa na raspolaganju Fondu na ukupno 660 milijardi dolara.

Vjerojatno ključan moment u pristanku Kongresa bilo je kinesko osnivanje konkurentske institucije, Azijske banke za investicije u infrastrukturu, kojoj su se odlučile pridružiti i neke velike europske ekonomije mimo američkih želja. Uvaženim zastupnicima stoga je objašnjeno kako bi gubitak jedva zamjetnog postotka bio malo ulaganje u američki kredibilitet i održavanje MMF-a kao relevantne institucije. U suprotnom, svjetskoj financijskoj babarogi i sjajnoj platformi za testiranje sumnjivih ekonomskih teorija moglo bi uskoro odzvoniti. Ugled je onako debelo narušen desetljećima MMF-ovog ordiniranja po ekonomijama u razvoju, a osnivanje konkurentske verzije moglo bi biti posljednji čavao u lijes, pa se ovo može smatrati posljednjom prilikom za odobrovljavanje članica u razvoju.

Reforma MMF-a ojačat će američko vodstvo u globalnom ekonomskom sustavu i demonstrirati našu predanost održavanju te pozicije – komentirao je Lew. Štoviše, tvrdi Lew, reforma MMF-a jedno je od najvažnijih pitanja u pogledu američke nacionalne i ekonomske sigurnosti. No mišljenja analitičara podijeljena su, neki smatraju da je usprkos deblokiranju inicijative u Kongresu prekasno za zaustavljanje MMF-ove marginalizacije. Drugi idu linijom ‘bolje ikad nego nikad’, tvrdeći da je tim potezom donekle spašen ugled Amerike, koju se proteklih pet godina prozivalo za neispunjavanje obveza i obećanja.

Skepsi o budućnosti MMF-a treba dodati i tiho neodobravanje nekih poteza Fonda u posljednje vrijeme od strane ekonomija u razvoju. Korištenje tom institucijom za potkusurivanje u Europi navelo nije baš leglo nekim članicama, a riječ je o ulozi MMF-a u grčkoj i ukrajinskoj krizi. U prvom slučaju otpočetka postoji razmišljanje prema kojem je Grčka problem Europske unije koji EU uporno pokušava prebaciti barem djelomično na MMF (pojačano dvojboj o sudjelovanju u trećem paketu pomoći, posebice imajući u vidu grčku želju da MMF ne sudjeluje), a u drugom korištenje Fondom za natezanje s Rusijom u vezi s prevlasti u Ukrajini izaziva nelagodu. Pogotovo otkad je Fond odlučio prilagoditi još jedno pravilo, ono o zabrani daljnjih isplata državama koje nisu podmirile postojeća dugovanja prema drugim državama. S obzirom na to da se Ukrajina našla u nebranom grožđu s dugom od tri milijarde dolara Rusiji, bilo je nužno otkloniti taj detaljčić, inače MMF ne bi smio nastaviti kreditirati najnoviju zapadnjačku akviziciju.

Kineski juan uvršten je u košaricu valuta MMF-a, takozvana Specijalna prava vučenja (SDR), postavši tako peta svjetska valuta u tom elitnom društvu (euro, dolar, jen, britanska funta) rezervnih svjetskih valuta (službeno od 1. listopada sljedeće godine). Zadnja takva promjena napravljena je 1999., kada je u košaricu ubačen euro, a na taj su se potez u MMF-u odlučili, opet, kako bi zadržali Kinu u svom sustavu i ‘nagradili’ zbog određenih ekonomskih reformi, ponajprije labavljenja kontrole Pekinga nad tečajem, ali i otvaranja tržišta obveznica središnjim bankama.

To je i priznanje napretku kineskih vlasti u reformiranju monetarnog i financijskog sustava – rekla je Lagarde. Da bi juan zaslužio tu prestižnu ulogu, morao je zadovoljiti dva načelna kriterija – široku upotrebu i slobodno korištenje. Prvi parametar odavno nije problem jer je Kina najveća trgovinska sila na svijetu, ali je drugi zato bio nešto problematičniji. Fond je morao procijeniti može li se neka od 188 članica MMF-a koristiti juanom prema potrebi ako bi dobila kredit u toj valuti i zaključio da bi, iako je u kolovozu bio suprotnog mišljenja. Kako je politička potpora uvrštavanju juana u SDR-ove već postojala u Americi i Europi, mnogi su odluku smatrali formalnošću. Obje te povijesne odluke treba promatrati u svjetlu zadržavanja Kine i drugih ekonomija u razvoju pod okriljem etabliranih zapadnjačkih institucija i sustava, ali pitanje je koliko će dugo Zapad moći održavati stvarnu kontrolu nad tim institucijama.

Europska komisija podržala je prošlog tjedna uvođenje novoga Međuinstitucionalnog sporazuma (Inter-institutional Agreement), koji bi trebao poboljšati proces donošenja zakonodavnih propisa pri Europskom parlamentu i Vijeću. Vijeće Europske unije isto tako podržalo je sadržaj Sporazuma, a Europsko vijeće započelo je završni interni proces njegova odobravanja. Taj sporazum stupit će na snagu kada ga i službeno prihvate sve tri institucije.

Komisija je imenovala i 18 dionika REFIT-a, platforme čija je zadaća pružiti adekvatnu pomoć onima kojima su ti zakoni ponajprije i namijenjeni. Riječ je važnim koracima u procesu konačne implementacije ideje Bolje regulative za bolju komunikaciju (‘Better Regulation for Better Results Communication’) koju je Komisija usvojila u svibnju ove godine.

Sporazum će donijeti potrebne promjene koje bi trebale pojednostaviti proces usvajanja, provedbe i evaluacije europskih zakona. Planovi rada koji su korišteni za izradu Programa rada Komisije u 2015. i 2016. sada će biti formalizirani i tri institucije napraviti će zajedničke deklaracije o političkim prioritetima. Zakonodavci će odsad klauzule učiniti transparentnijim gdje god je to moguće, kako bi procjeniteljima ugovora proces evaluacije učinili što jednostavnijim, a rezultate lakše mjerljivima. Glavna zadaća spomenute platforme REFIT bit će analiziranje javnih prijedloga koje su predložili njezini dionici, kao i građani EU koji su to učinili online putem, a zatim će najbolje elaborirane proslijediti Europskoj komisiji ili državi članici koju dani prijedlog zahvaća. Zakoni bi tako tim procesom trebali postati mnogo razumljiviji, a nepotrebna regularna opterećenja minimalizirana.

REFIT će okupiti poslovne stručnjake, predstavnike građanskih organizacija, ekonomiste, kao i predstavnike regija i država članica EU koji će se svi prvi put sastati 29. siječnja sljedeće godine, pod predsjedanjem potpredsjednika Europske komisije Fransa Timmermansa.

Komisija želi promijeniti način na koji funkcioniira Bruxelles, a ovo je važan korak u tome procesu. Glavne institucije Europske unije suglasne su da trebamo svu energiju usmjeriti na analiziranje i reformaciju pravila koja su nedovoljno jasna i kompliciraju život članicama Unije. Formiranje platforme REFIT pravi je korak u tome pravcu. Stručnjaci koji će je činiti pomoći će nam u stvaranju otvorenog, konstruktivnog dijaloga, sve kako bi potpuno uklonili nepotrebne uteže pri donošenju odluka i uvelike poboljšali kvalitetu postojećih zakona.