Uber uzvraća udarac

Uber je odlučio tužiti državu zbog akcije carinskih inspektora početkom prosinca kad su nekim vozačima koji se koriste njegovom aplikacijom oduzeta vozila. Iako od tvrtke, odnosno od njezina predstavnika u Hrvatskoj Loća Amadòa nismo dobili odgovor, naši izvori ipak potvrđuju da je nakon odluke zagrebačke skupštine nova akcija carinskih inspektora bila okidač za to da Uber kreće u protuofanzivu. Ondje su, kažu, shvatili da neće prestati razni pritisci državnih institucija i da već u toj fazi moraju državi pokazati zube; dokažu li da je riječ o zloupotrebi položaja i ovlasti, netko bi mogao biti osuđen na zatvorsku kaznu.

Da se sprema tužba protiv Carinske uprave, upućuje i to da iz Uberta, iako nisu odgovorili, nisu ni demantirali da je riječ baš o tužbi, poručivši da će o tome više reći kada dođe vrijeme. Indikativno je također da ni iz Odvjetničkog društva Kovačević, Prpić, Simeunović, koje je Uber angažirao za taj slučaj, nisu opovrgnuli da se sprema tužba. – Ne možemo vam dati nikakve informacije zbog obveze čuvanja odvjetničke tajne – poručuje Martina Prpić. Naš izvor pak ističe da je odmah nakon akcije carinskih inspektora iz SAD-a došao odvjetnički tim koji je angažirao spomenuti odvjetnički ured kako bi se pripremila tužba protiv Carinske uprave. Istodobno je Uber pokrio sve troškove zapljene automobila. Naime, poznato je da su inspektori priveli vozače na granični prijelaz Bregana na kojem su ih zadržali šest sati, nakon čega su donijeli rješenja o zapljeni njihovih automobila ‘odrapivši’ im kaznu od 30 tisuća kuna za vozila i 5100 kuna njima kao fizičkim osobama. Budući da je Uber odmah uplatio kaznu, odnosno prije roka od osam dana, smanjena je za trećinu, stoga je za svako vozilo i fizičku osobu plaćeno ukupno oko 23 tisuće kuna.

Iako se po medijima spominjalo od četiri do šest zaplijenjenih vozila, naš sugovornik tvrdi da ih je bilo čak deset. Od Carinske uprave nismo dobili odgovor na precizna pitanja, samo su nam proslijedili reagiranje koje su još početkom prosinca poslali medijima na pisanje portala Index i u kojem ostaju pri tvrdnji da su postupili ispravno. Dobije li Uber na sudu protiv države, vratit će mu se 230 tisuća kuna (ako je zaista riječ o deset automobila) sa zateznim kamata, a sigurno će naplatiti i troškove unajmljivanja rent-a-cara. Naime, Carinska uprava vratila je automobile vlasnicima nakon što je Uber platio njihove kazne, ali rješenja koja su dobili vozači govore da se tim automobilima ne mogu koristiti u svojoj djelatnosti u sljedećih mjesec dana, što je isteklo upravo ovih dana. Zato je Uber na svoj trošak unajmio za njih rent-a-cara, što je nepotreban trošak koji će morati platiti porezni obveznici. Uzmemo li u obzir prosječnu cijenu unajmljivanja rent-a-cara zimi od 450 kuna i pomnožimo li to s 30 dana, ispada da ćemo, dobije li Uber na sudu, za svako vozilo platiti još 13.500 kuna, ne računajući zatezne kamate. Ako je doista riječ o deset automobila, ukupna bi vrijednost bila 135 tisuća kuna, što je uz onih 230 tisuća kuna kazne više od 350 tisuća kuna moguće dosadašnje štete za Uber, i to bez zateznih kamata.

Bilo zaplijenjeno četiri ili deset automobila, to za Uber, čija se vrijednost procjenjuje na 50 milijardi dolara, nema važnu ulogu jer ovdje nije presudna visina troškova stvorenih akcijom inspektora. U pitanju je, kažu naši izvori, ljutnja te američke tvrtke na ljude u Carinskoj upravi jer su bili spremni zloupotrijebiti svoj položaj i ovlasti kako bi pogodovali Radio taksiju Zagreb koji je, tvrdi naš izvor, i angažirao carinske inspektore kako bi se kaznili vozači koji rade s pomoću Uberove aplikacije. Naime, u akciji su sudjelovali, prema tvrdnjama izvora, taksisti Radio taksija Zagreb Branimir Petković, Zoran Krivačić i Mato Barisić koji su nekoliko puta toga dana naručili prijevoz putem Ubera i zastražili od prijevoznika da ih se odveze na određena odredišta na kojima su ih čekali carinski inspektori. U Radio taksiju Zagreb demantirali su da su na bilo koji način umiješani u tu akciju i nemaju saznanja da su njihovi članovi sudjelovali u njoj.

• Radio taksija Zagreb udrug je samostalnih obrtnika, autotaksi-prijevoznika grada Zagreba, i nije odgovoran za pojedinačna postupanja svojih članova – poručuju i pitaju zašto se ne bi smjeli, općenito gledajući, prijavljivati oni koji krše propise.

Možemo se složiti da je čak i dužnost zagrebačkih taksista da takve prijavljuju mjerodavnima, no u podužem popisu propisa koje Uberovi vozači navodno krše, a koji su nam poslali iz Radio taksija Zagreb, nije baš jasno krše li se uistinu. Čak u nekim navedenim kršenjima ni zagrebački taksisti, kako navode, nisu sigurni u to. Također tvrde da su Uberovi ‘vozači potpuni amateri, neprijavljeni, svi mogu raditi bez adekvatne kontrole, državi ne plaćaju doprinose…’. Međutim, sugovornik s kojim smo razgovarali kaže da ima obrt, prometnu školu i sve papire potrebne za tu djelatnost te veli da je Uber posebno inzistirao na tome da zaključi ugovore s obrtnicima čija je djelatnost i prijevoz putnika. Riječ je o sugovorniku koji je kažnjen i koji nam je pokazao rješenje carinske inspekcije prema kojem je kažnjen kao pravna osoba (dakle ne fizička) za ‘obavljanje neregistrirane djelatnosti, odnosno prijevoza putnika vozilom’. Međutim, pokazao nam je da je u Sudskom registru upisan i kao prijevoznik putnika, kao i sve dokumente potrebne za tu djelatnost.

• Kad sam ih pokazao inspektorima, rekli su da im to ništa ne znači – govori.

Zanimalo nas je tko je odgovoran za tu akciju i je li pokrenuta istraga, to više što je jedan od čelnih ljudi u jankomirskoj carinskoj sredinom prosinca nazvao kolege u Bregani poručivši im da su napravili takvu glupost zbog koje će netko morati odgovarati. No odgovor od Carine nismo dobili, ali sigurno je da će se, ustraje li Uber, morati umiješati i ravnatelj Carinske uprave Zlatko Grabar jer bi na kraju on mogao snositi odgovornost za takvu akciju.

Osim toga, sugovornik se zaklinje u to da su u toj akciji sudjelovali i inspektori cestovnog prometa koji su mu se također legitimirali tijekom pretresa njegova automobila. Iz Inspektorata cestovnog prometa nismo dobili odgovor na svoja pitanja, no ako je to točno, onda je zbog sudjelovanja dviju inspekcija potreban nalog državnog odvjetnika, suda ili drugoga mjerodavnog tijela. Sugovornici pak kažu da taj nalog nisu vidjeli. Početkom tjedna oglasila se Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja koja je ustvrdila da je odluka Skupštine Grada Zagreba da se ne izdaju nove licencije za taksiste najranije do druge polovine 2017. i da se zabranjuje vožnja bez naknade na početku vožnje suprotna načelima tržišne utakmice. Ta je odluka Skupštine odmah protumačena kao udar na Uber, ali s obzirom na to da Amerikanci nisu ustuknuli, uslijedila je akcija inspektora.

Ovdje mnogo toga treba ispitati jer štutna inspekcija upućuje na to. To bi bilo najbolje i za njih ako smatraju da su postupile ispravno. U članku 291. Kaznenoga zakona piše da će onaj tko prekorači svoje ovlasti da bi nekomu donio korist ili nanio štetu biti kažnjen zatvorom od šest mjeseci do pet godina. A ako se pak dokaže da je primio mito za tu radnju, mogao bi biti kažnjen zatvorom od jedne do 12 godina. Dokaže li Uber da u toj akciji carinskih službenika nije bilo namjere eliminiranja neloyalne konkurencije, nego je izvedena kako bi se eliminirala normalna tržišna konkurencija, što je zloupotreba ovlasti, netko bi zaista morao odgovarati. No naš sugovornik, Uberov vozač, veli da ni on neće stati. Čim Uber završi svoj dio, on će kao obrtnik dignuti tužbu protiv Carinske uprave zbog nanošenja štete ugledu, višesatnog maltretiranja i obezvredavanja, a veli da tako razmišljaju i drugi kažnjeni vozači.