Zadržan trend rasta

Iako postoci za prvi deset mjeseci prošle godine pokazuju znatno brži rast izvoza (11,7 posto) od uvoza (6,6 posto), riječ je o gotovo jednakoj vrijednosti rasta u oba smjera.

Iako su se neki analitičari priobojavali da će posljednjih prošlogodišnjih mjeseci stopa rasta izvoza biti niža nego u prva tri kvartala, i to zbog toga što je u posljednjem kvartalu 2014. izvoz bio malo veći nego u prethodnim kvartalima, sve do prosinca (za koji će prva procjena biti poznata za mjesec dana) zadržan je postojan trend rasta od 12-ak posto na godinu. S iznimkom kolovoza, kad je izvoz bio 782 milijuna eura, od lipnja pa sve do kraja studenoga svakog je mjeseca premašivao milijardu eura.

U listopadu je tako iznosio 1,04 milijarde eura, što je bilo za 120 milijuna eura više nego u istom mjesecu godinu prije; godišnja je stopa rasta izvoza u prvim deset mjeseci i dalje bila visokih 11,7 posto. Gledajući prema djelatnosti, u prvim je deset mjeseci najviši indeks (286,5) rasta imala proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, odnosno brodogradnja, no pogrešno je njezinu oporavku pripisati i glavne za sluge za ukupan rast izvoza. Ukupno je u deset mjeseci, naime, izvoz povećan za točno milijardu eura u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, čemu je brodogradnja pridonio jela jednom četvrtinom.

Ostalih 750 milijuna eura više nego u prvim deset mjeseci 2014. priskrblili su proizvođači gotovih metalnih proizvoda, koji su svoj izvoz povećali za 143 milijuna eura; farmaceuti, koji su za to vrijeme ostvarili sto milijuna eura više; proizvođači prehrambenih proizvoda sa 104 milijuna eura više itd.

Ukratko, rasle su sve djelatnosti prerađivačke industrije osim duhanske, proizvodnje metala i naftne industrije, čija je vrijednost izvoza u uvjetima visokog pada cijena nafte lani bila 16 posto niža nego godinu prije. Analitičari Hrvatske gospodarske komore primjećuju kako je zabilježeno kretanje izvoza pratio i rast industrijske proizvodnje, najizraženiji u ostalim prijevoznim sredstvima, u kojima je u deset mjeseci prošle godine iznosio 36,1 posto, i u proizvodnji prehrambenih proizvoda, gdje je bio 5,3 posto. Proizvodnja gotovih metalnih i farmaceutskih proizvoda istodobno je povećana za približno 2,5 posto. Dio povećanog izvoza, napominju u HGK, ipak je realiziran i povećanom trgovinom robom inozemnog podrijetla. Najizraženiji primjer takva izvoza jest izvoz motornih vozila, osobito novih i rabljenih automobila, koji je u prvih deset mjeseci prošle godine povećan za 40,7 posto, i to najviše prema drugim članicama Europske unije. Osim izvoza automobila na povećani izvoz te djelatnosti znatno je utjecao i izvoz ostalih vozila te njihovih dijelova, također popraćen rastom proizvodnje.

Kao što su niske cijene naftne utjecale na pad vrijednosti izvoza naftnih derivata, tako su znatno utjecale i na uvoz, koji je u prvih deset mjeseci prošle godine ukupno povećan za milijardu eura kao i izvoz. Međutim, da je cijena naftne ostala jednaka onoj u 2014. te da je i količinski uvoz ostao na istoj razini, desetomjesečna vrijednost uvoza bila bi za oko 250 milijuna eura veća nego što je ostvarena, a u tom slučaju rast uvoza ne bi iznosio 6,6 posto, nego vrlo visokih 8,3 posto.