Računovođe računaju na još više administracije i troškova

Povećanje administrativnih poslova, odgovornost članova upravnih i nadzornih odbora za financijske izvještaje te novi rokovi za predaju tih izvještaja neke su od promjena koje je donio Zakon o računovodstvu, u primjeni od početka ove godine. Te novosti za tvrtke znače još i promjenu informatičkih programa te poskupljenje usluga računovodstvenih servisa koriste li se vanjskim uslugama jer se povećava obujam posla, ali i uvodi licenciranje računovađa. Prema posebnom zakonu koji još nije donesen, od početka 2018. uvodi se kategorija licenciranih računovađa, a ulaganje u dobivanje licencije također će, samo posredno, zbog više cijene usluga platiti korisnik.

Ostale su novosti klasifikacija obveznika, produljen rok čuvanja poslovnih knjiga na 11 godina, način stavljanja i kontrole knjigovodstvene isprave, postupak ispravaka računovodstvene dokumentacije te kontni plan, za koji Božidar Andrija Lukša, vlasnik i direktor Texela, tvrdi da je nepotrebno i da će dodatno odvratiti strane investitore od Hrvatske. Prema novom zakonu, sva knjiženja u dnevnik moraju imati redni broj i biti poveziva s knjigovodstvenom ispravom i osobom koja je provjerila i ovjerila njezinu vjerodostojnost, što, među ostalim, iziskuje prilagodbu informatičkog sustava. Propisani su i nadzor nad računovodstvenim postupcima i poslovima te kaznene odredbe za nepoštovanje zakonskih odredbi. Pomaknuti su i rokovi za predaju izvještaja: za statističke potrebe na 30. travnja tekuće godine za prethodnu poslovnu godinu; izvještaj za javnu objavu, koji se dosad trebao predati do 30. lipnja tekuće godine, prema novom se zakonu mora predati do 30. travnja; konsolidirani izvještaji predaju se do 30. rujna tekuće godine za prethodnu poslovnu godinu. Uveden je i izvještaj o plaćanjima javnom sektoru za subjekte od javnog interesa koji se bave rudarstvom i sjećom šuma. Godišnji financijski izvještaji obuhvaćat će više podataka i iz njih će biti vidljivo koliko se ostvarenoga prihoda odnosi na promet s povezanim društvima. U bilješkama će se objavljivati informacija o izdanim zadužnicama, mjenicama i drugim instrumentima osiguranja koje je društvo izdalo vjerovnicima. Tako će se moći bolje procjenjivati bonitet društva i izloženosti rizicima.

To su prilično važne informacije za poduzetnike koji se koriste podacima iz objavljenih izvještaja. Za dobivanje podataka potrebnih za nove financijske izvještaje također će trebati prilagoditi kontni plan i knjiženja. No licenciranje računovađa velik je problem za računovodstvene servise jer ne mogu prilagoditi kadrovsku strukturu i ne znaju uvjete pod kojima će poslovati od 1. siječnja 2018. Još se ne znaju uvjeti za licenciranje, stručna sprema i smjer, kao ni hoće li se prihvatiti postojeći certifikati za ovlaštenog računovađu koji je izdava Hrvatska zajednica računovađa i financijskih djelatnika. Pitanje je li itko razmišlja o računovodstvenim servisima koje je osnovao kadar koji je najčešće imao srednju stručnu spremu, ali veliko iskustvo. Treba omogućiti prijelazno razdoblje za ljudje koji imaju srednju stručnu spremu, ali 15 i više godina iskustva, da nastave raditi i voditi svoje računovodstvene servise do odlaska u mirovinu. To bi trebalo biti uređeno posebnim zakonom. Također je upitno hoće li ti iskusni računovode bez visoke stručne spreme moći ostati vlasnici svojih servisa ili će samo ovlašteni računovode moći biti vlasnici – objašnjava Lukša, ističući da struka uopće ne sudjeluje u pripremanju tog zakona.

Lukša misli da je važno odrediti uvjete za licenciranje računovodstvenih servisa, primjerice policu osiguranja od odgovornosti, strukturu radnih mjesta i potrebnu stručnu spremu, informatičku strukturu i sigurnost, sigurnost osobnih podataka koji se obrađuju. Predlaže uređenje struke osnivanjem komore ovlaštenih računovodstvenih servisa ili računovoda koja bi odredila minimalne cijene za pojedine radnje. Važno je istaknuti i da se odredbe novog Zakona o računovodstvu odnose na sve kategorije poduzetnika obveznika poreza na dobit. Jedine iznimke vezane su uz primjenu standarda (HSFI ili MSFI), konsolidacije izvještaja, obavezu revizije i sastavljanje pojedinih izvještaja. Mikropoduzetnici, mali i srednji poduzetnici primjenjuju HSFI, a veliki MSFI. Mali i mikropoduzetnici sastavljaju račun dobiti i gubitka, bilancu i bilješke, a srednji i veliki još izvještaje o novčanim tokovima i promjenama kapitala. Obveznici primjene MSFI-ja, bez obzira na veličinu, sastavljaju još i izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti. Mali i mikropoduzetnici nisu obveznici sastavljanja godišnjeg izvještaja, a srednji i veliki jesu. Sve druge obaveze proizašle iz novog Zakona o računovodstvu primjenjuju se na sve kategorije obveznika.

Novi zakon, nažalost, nije donio pojednostavnjenje u administrativnim poslovima, povećavaju se, i to za sve kategorije obveznika. Tako, primjerice, i mikropoduzetnici moraju imati likvidaturu i imenovati osobu koja provjerava vjerodostojnost ulaznih i izlaznih dokumenata. Ta osoba dužna je provjeriti svaki ulazni odnosno izlazni poslovni dokument, provjeriti njegove elemente, računsku ispravnost te ga ovjeriti svojim potpisom. To je apsurdno u mikrodrustvima u kojima, obično, sve provjerava vlasnik i direktor i u kojima nije tako strogo strukturirano administrativno poslovanje – kaže Lukša, ističući da svemu tomu treba prilagoditi i informacijski sustav tvrtke, posebno kad je riječ o kontnom planu.

Primjerice, međunarodne tvrtke koje posluju na hrvatskom tržištu i većinom se koriste informatičkim sustavom za globalno poslovanje, moraju provesti znatne promjene prilagodbe za primjenu propisanoga kontnog plana čija je primjena zasad odgođena.

Propisivanje kontnog plana smatram velikom pogreškom i unazađivanjem struke. Očito ponovno nitko nije razmišljao o potrebama stranih investitora koje tom mjerom još više udaljujemo od Hrvatske, a da za to nema nikakva valjanog razloga – kaže Lukša.

Posljedica novog zakona bit će i smanjenje računovodstvenih servisa zbog licenciranja, ali i nelojalne konkurencije u toj branši. Međutim, posao računovodstvenih servisa bit će još kompleksniji, upozorava Lukša jer računovode danas, primjerice, ispunjavaju 50 posto više izvještaja nego prije pet godina. Također ističe da zbog još nepoznatih uvjeta licenciranja računovoda nije moguće dugoročno planirati poslovanje.

Novi zakon neće utjecati na odredbe Hrvatskoga standarda financijskog izvještavanja, HSFI, koje su uskladene s četvrtom i sedmom smjernicom EU i ostalim europskim propisima. Neki od standarda možda će se prilagodavati u dijelu podataka koji se objavljuju u bilješkama i financijskim izvještajima, ali načela HSFI-ja neće se znatno mijenjati.