Igor Žonja, Direktor Portala MOJPOSAO

Medicinske sestre i tehničari opće zdravstvene njege i dentalni asistenti koji su na hrvatsko tržište rada stupili u ljeto 2015. prva su generacija kadra školovanog prema potrebama gospodarstva. ‘Proizvod’ su Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (HKO), reformskog instrumenta obrazovnog sustava kojemu je glavni cilj poboljšanje kvalitete, relevantnosti i transparentnosti obrazovnog sustava. Njihovo je školovanje trajalo pet, odnosno četiri godine, a u HKO-u ističu da su navedeni strukovni kurikulumi izrađeni u skladu s potrebama tržišta rada te očekuju dobru zapošljivost spomenutoga kadra, kao i onoga koji će tek za dvije-tri godine tražiti prvi posao. Stoga poduzetnici uskoro više neće imati razloga prigovarati ne-transparentnosti obrazovnog sustava jer će educiranoga kadra biti, osim ako ne završi na globalnom tržištu rada. Što bi se vrlo lako moglo dogoditi jer sve više Hrvata želi raditi u inozemstvu, 47 posto prema anketi portala Moj posao, a i potražnja inozemnih poslodavaca za hrvatskim radnicima sve je veća, čak 88 posto oglasa više objavljeno je na Moj posao prošle u odnosu na pretprošlu godinu. Najviše su traženi kandidati za rad u Njemačkoj, Mađarskoj i Austriji te u SAD-u i UAE. Najtraženiji su bili programeri, medicinske sestre, inženjeri strojarstva, vozači kamiona i zavarivači i u 85 posto oglasa nuđen je rad na neodređeno vrijeme.

Na hrvatskom tržištu rada tijekom 2015. bili su najtraženiji prodavači, konobari, kuhari, prodajni predstavnici, medicinske sestre, ekonomisti, učitelji, programeri, diplomirani inženjeri građevine i pravnici, a povećana je potražnja i za građevinskim inženjerima. Igor Žonja, direktor portala Moj posao, ističe da bi trebalo dodati liječnike i još neka zanimanja za koja Moj posao nije kanal za zapošljavanje. Prema Žonjinim riječima danas je nužno prilikom odabira dodatne edukacije ili prekvalifikacije koristiti se i podacima o ponudi i potražnji na tržištu rada. Upozorava da hrvatskom obrazovnom sustavu nedostaje fleksibilnosti, inovativnosti u kreiranju i provođenju programa te zbog toga cvjetu privatno školstvo, koje je brojne mane hrvatskog školstva pretvorilo u uspješne poslovne modele. Tko želi raditi i napredovati mora se stalno educirati smatra Žonja i predlaže učenje stranih jezika, posebno engleskog jer su poslodavci tijekom prošle godine u 49 posto oglasa tražili poznavanje stranih jezika, a od toga napredno znanje engleskog u čak 54 posto slučajeva. Poslodavcima je također vrlo važna i informatička pismenost, a velika je potražnja i za programerima, koji su ujedno i najplaćeniji. No mnogi još nisu svjesni nužnosti edukacije radi lakšeg zapošljavanja, pokazuje anketa portala Moj posao u kojoj je samo pet posto ispitanika odgovorilo da će se posvetiti edukaciji, prekvalifikaciji ili napredovanju na poslu.

Što je viša razina obrazovanja, lakše je zapošljavanje, ali su i veći zahtjevi za dodatne kompetencije, ističu u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Posljednjih godina ta institucija bilježi porast potrebe za stručnjacima za ‘zelene’ poslove ili ‘pozelenjavanje’ poslova te poslove vezane uz obnovljive.

Na hrvatsko tržište rada u ljeto 2017. stupit će mladi kadar školovan prema novom obrazovnom programu usklađenom s potrebama gospodarstva: agrotehničari, drvodjeljski tehničari dizajneri, ekološki tehničari, modelari obuće i kožne galanterije, medijski tehničari, web-dizajneri, strojarski računalni tehničari, klesarski tehničari, tehničari geodezije i geofizike, tehničari za jahte i marine, tehničari za poštanske i financijske usluge, prehrambeni tehničari, šumari, modni tehničari, tehničari za vozila i vozna sredstva; za elektroniku; za mehatroniku; za računalstvo, ekonomisti, komercijalisti, prodavači, tehničari cestovnog prometa i kozmetičari… Godinu dulje čekat će se, primjerice, novi modeli pomorskih nautičara.

Ina je, primjerice, uočila da znatno opada broj zainteresiranih studenata za rudarsko-geološki fakultet i pokrenula programe ‘Freshhh’ i ‘Junior Freshhh’, kojima je cilj približiti svijet naftne industrije mladima različitih struka i usmjerenja te ih zainteresirati za rad u toj industriji. Pliva godinama stipendira učenike i studente koji mogu postati njezini zaposlenici, a VIPnet organizira Vip alumni jednogodišnji program profesionalnog i poslovnog usavršavanja namijenjen mladim visokoobrazovanim nezaposlenim ljudima.

Globalne prakse pokazuju da su sustavi pripravnosti i stručnih praksi dugoročno najbolje mjere za smanjenje nezaposlenosti mladih, a primjeri za to su Austrija, Njemačka i Švicarska. Stoga je važna suradnja škola, poslodavaca i udruga te poticanje samo onih programa koji su traženi na tržištu rada, a ne onih koje studenti vide kao ‘dream jobs’ – kaže Zemunić navodeći primjer JGL-a, u kojem studenti treće godine biotehnologije stažiraju i prolaze kroz strukturirani program. I Podravka, primjerice, programom zapošljavanja visokoobrazovanih pripravnika ‘Shape Your Future With a Heart’, omogućuje mladim stručnjacima početak karijere na pripravnim pozicijama u kompaniji.

Svi tražitelji posla moraju razumjeti da je svako radno iskustvo važno jer je veća vjerojatnost da će to poslodavci prepoznati i ponuditi bolji posao ili ugovor na neodređeno vrijeme. Poslodavci će se rijetko odlučiti za kandidata koji pasivno čeka priliku za posao i ništa nije radio od završetka školovanja – objašnjava Zemunić. No mladi u odabiru zanimanja trebaju imati na umu i razvoj novih tehnologija, posebno robotike i umjetne inteligencije, koje će uskoro znatno utjecati na tržište rada, a već sad nemilosrdno zamjenjuje ljude u radnom procesu u najrazvijenim zemljama.