O financijskoj pismenosti i nezavidnoj razini znanja i razumijevanja financijskih pojmova i proizvoda sve je više govora, a prema provedenim istraživanjima financijska pismenost mladih, ali i ostalih građana Hrvatske izrazito je niska. Kako bi se u budućnosti razvili u financijski zrele i odgovorne osobe s financijskim obrazovanjem trebalo bi početi već od najranije dobi, a kontinuirana edukacija omogućit će razvijanje vještina i kompetencija koje rezultiraju kasnijim poznavanjem i razumijevanjem financijskih pojmova, ali i prepoznavanjem potencijalnih rizika prije zaključivanja ugovora o korištenju financijskih proizvoda i usluga.
Jedna od takvih edukacija pod nazivom ‘Zimska škola financijske pismenosti’ održana je početkom siječnja u organizaciji Instituta za financijsko obrazovanje – Štedopis i Udruge srednjoškolaca Hrvatske. S najvažnijim temama iz područja osobnih financija i odgovorne potrošnje na vrlo zanimljiv i interaktivni način srednjoškolce su upoznale dr. sc. Dajana Barbić s Katedre za financije i dr. sc. Andrea Razum s Katedre za marketing Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, svaka u području svoje uže specijalnosti. Mlade znanstvenice smatraju kako bi se trebalo inzistirati na integraciji tema financijske pismenosti u standardne predmete i razvoju dodatnih sadržaja koji će se nudit školarcima kao što je primjer te održane radionice.
Naime, financijsko obrazovanje u školama pokreće ponajprije koordinirana nacionalna strategija, koja se razvija u radnim skupinama, što je slučaj i u Hrvatskoj. Uključivanje financijskog obrazovanja u nastavni program od rane dobi djeci bi omogućilo izgradnju i usvajanje odgovornog financijskog ponašanja tijekom svake faze njihovog obrazovanja. Djeca se danas od najranijih godina susreću s problemima i izazovima upravljanja novcem, od raspolaganja džeparcem do upravljanja kreditnim novcem na mobilnim aparaticima, a roditelji često mogu biti loše pripremljeni za podučavanje vlastite djece o financijskim pitanjima.
