Brži smo nego što mislite

U virtualnom i poslovnom i osobnom životu brzina interneta ima sve važniju ulogu pa je Međunarodna telekomunikacijska unija, ITU, označila imperativnim razvoj 5G mobilne mreže i to obznanila projektom ‘IMT-2020’. No Kinezi nisu čekali odluku ITU-a, oni već razvijaju 5G mrežu, ali pretekao ih je Japan, koji je dosad najbržu mrežu već testirao, a Hrvatska, prema rezultatima istraživanja tvrtke Akamai, ima najsporiji internet u Europi. Prema tom još aktualnom istraživanju iz trećega kvartala prošle godine, prosječna brzina interneta u Hrvatskoj je 5,5 Mbps/m, a sporiji internet imaju još samo Albanija i Crna Gora. No u Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti, HAKOM-u, kažu da to nije točno. Ne samo da Hrvatska nema najsporiji internet u Europi nego su hrvatske mreže mobilne komunikacije među najnaprednijima, a prema korištenju njima za pristup internetu iznad prosjeka smo EU. Tome svjedoči i uzlet LTE tehnologije, odnosno ubrzana gradnja i upotreba 4G mreže, koja omogućuje velike brzine prijenosa podataka.

Akamai je tvrtka koja se bavi isporukom sadržaja kojem pristupaju određeni korisnici tako da te podatke treba promatrati na taj način, ističu u HAKOM-u. Prema izvješću Međunarodne telekomunikacijske zajednice, Hrvatska stoji mnogo bolje na globalnom indeksu razvoja ICT-a. Ali da bi se dobio uvid u pravo stanje brzine interneta u Hrvatskoj, osim ubrzane gradnje 4G mreže, treba uzeti u obzir još dvoje: prvo, mnogi građani, iako mogu ugovarati veće brzine ili čak pristupati svjetlovodnoj infrastrukturi, to ne čine jer ne trebaju veće i skuplje brzine interneta; drugo, Hrvatska je jedna od zemalja s najvećim postotkom IPTV korisnika. To znači da se svakom korisniku koji prati televizijski program putem IPTV tehnologije mora ‘rezervirati’ određeni kapacitet za nesmetano praćenje videosignala, usporedno uz kapacitet za pristup internetu. Za SD videosignal, primjerice, potrebno je osigurati brzinu do 4 Mbit/s u bilo kojem trenutku, a ako je riječ o HD-u, onda i do 8 Mbit/s.

S druge strane, pokrivenost Hrvatske 4G signalom ovisi o ulaganju operatera, koji su u nekoliko navrata od HAKOM-a tražili i dobili nove radijske frekvencije za gradnju 4G mreža. Pokrivenost signalom i pristup korisnika toj mreži može se provjeriti na kartama sva tri operatera, ističu u HAKOM-u. Također treba imati u vidu da brzina interneta ovisi i o tehnologiji korisnika. Samo korisnici čiji uređaji, pametni telefoni, podržavaju 4G mogu pristupiti mrežama najnovije generacije, a takvih je sve više.

Dva od tri operatera u Hrvatskoj, riječ je o HT-e i Vipnetu, imaju 4G mrežu, a 3G Tele2. No od veljače će i Tele2 pustiti u rad 4G mrežu. Hrvatski Telekom, tehnološki lider na hrvatskom tržištu mobilnih komunikacija, prvi je uveo 4G mrežu, a prije godinu dana udvostručio je i maksimalnu brzinu sa 75 Mbit/s na 150 Mbit/s. Istovremeno HT je na nekim područjima podignuo brzinu i iznad 225 Mbit/s, što je u skladu s razvojem mobilnih mreža najrazvijenijih zemalja. U prvih devet mjeseci 2015., prema financijskim rezultatima, HT je pokrio 4G mrežom 59 posto hrvatskog stanovništva. Također, kao sastavnica DT-a, HT sudjeluje u procesu strateškog razvoja mobilnih usluga prema 5G mreži, poručuju iz te kompanije.

Tomislav Makar, direktor razvoja pristupne i prijenosne mreže u Vipnetu, kaže da Vipnet trenutačno korisnicima nudi superbrzu 4G+/LTE mrežu s brzinom do 225 Mbit/s. Zasad je dostupna u većim gradovima poput Zagreba, Samobora, Velike Gorice, Zaprešića, Splita, Rijeke, Osijeka, Varaždina, Zadra, Karlovca, Dubrovnika i Pule, te brzine veće od 100 Mbit/s u ostatku zemlje. – Vipnet je jedini operater koji nudi maksimalne brzine prijenosa podataka u svim Bez granica + tarifama. Korisnici tako ne moraju aktivirati skuplje tarife kako bi mogli surfati brzinom do 225 Mbit/s. Osim gotovo neograničenih mogućnosti korištenja podatkovnim prometom, trenutačnog dijeljenja fotografija i videosadržaja u HD rezoluciji, gledanja videa na internetskim servisima poput Youtubea, 4G+/LTE mreža korisnicima omogućuje i pristup zahtjevnijim interaktivnim uslugama poput Vip TV za van. Korisnicima se omogućuje dostupnost televizijskih sadržaja na pametnim telefonima. Trenutačna brzina do 225 Mbit/s u mobilnom segmentu više je no dvostruko veća od brzina interneta predviđenih Digitalnom agendom 2020, koja podrazumijeva da 100 posto hrvatskog stanovništva do 2020. ima dostupne brzine interneta od najmanje 30 Mbit/s, a 50 posto kućanstava od najmanje 100 Mbit/s – objašnjava Makar.

Mrežom 4G Vipnet pokriva više od 50 posto hrvatskog stanovništva, a kombinacijom različitih frekvenčkih područja i primjenom 4G+ tehnologije, Vipnet istovremeno znatno poboljšava dostupnost širokopojasne tehnologije u zatvorenim prostorima i stalno podiže brzinu za pristup podacima. Prema Makarovim riječima Vipnetova 4G+ mreža već je dizajnirana i građena tako da softverskom nadogradnjom omogućuje transformaciju prema 5G tehnologiji u trenutku kad 5G standard podrže i proizvođači korisničke opreme. Ipka, ističe da će 5G mreža imati vrlo važnu ulogu u IoT-u, u umreženosti svih uređaja koji mogu imati koristi od dostupnosti interneta.

Početkom veljače Tele2 lansirat će 4G mrežu široke pokrivenosti i visokih brzina na cijelom području Hrvatske. No prije puštanja 4G mreže, Tele2 nadogradio je 3G i time udvostručio brzinu prijenosa podataka, koja je trenutačno do 42 Mbps. U Tele2 ističu da pokriva 99 posto stanovništva glasovnom i 97 posto 3G podatkovnom uslugom te 98 posto autocesta 3G podatkovnom i glasovnom uslugom. Njihovoj 4G mreži moći će pristupiti korisnici gotovo svih 4G uređaja. Iako je posljednji u puštanju u promet 4G mreže, Tele2 je aktivan u razvoju 5G mreže. Naime, Niklas Sonkin, izvršni doprinosi i direktor proizvodnje grupe Tele2, u Odboru je inicijative Next Generation Mobile Network, NGMN, koja radi na definiranju uvjeta za standardizaciju i razvoj tehnologija kao što je 5G. Iako je razvoj 5G mreže u Hrvatskoj olakšan i strateškom odlukom HAKOM-a o izdavanju tehnološki neutralne dozvole, ipak se ne očekuje njezina skora primjena. Takve dozvole HAKOM je počeo izdavati među prvima u svijetu, a njome je operaterima omogućeno da sami biraju kakvom će se tehnologijom koristiti za pojedine frekvencijske pojaseve. To znači da operateri mogu već sad uvoditi nove tehnologije, ali to ovisi i o njihovim poslovnim planovima. Uvođenje 5G tehnologije bit će moguće kad potpuno bude razvijen i isplativ cijeli tehnološki lanac, od odašiljačke do korisničke opreme koja podržava 5G i ne bude preskup korisnicima.

U HAKOM-u ističu da su naši operateri među vodećima u uvođenju novih tehnologija te je za očekivati da će Hrvatska i kad je riječ o 5G mreži biti među vodećim zemljama. Stoga u 2016. očekuju novo ulaganje operatera u razvoj širokopojasne infrastrukture, napredne tehnologije i inovativne usluge koje će pridonijeti povećanju pokrivenosti cijele Hrvatske velikim brzinama širokopojasnog pristupa internetu, kao i gustoći širokopojasnih priključaka brzina većih od dosadašnjih. Također ističu da je trenutačno najveći izazov smanjiti ‘digitalni jaz’ između urbanih i ruralnih sredina, u čemu mogu pomoći sredstva iz fondova Europske unije. HAKOM potiče korištenje tim sredstvima, među ostalim i održavanjem tematskih radionica o pokretanju i provedbi projekata povećanja dostupnosti infrastrukture širokopojasnoga pristupa internetu.