Proteklo je godinu fondovski menadžeri koji upravljaju novčanim fondovima zapamtiti po naglom skoku kunskih kamatnih stopa potkraj ljeta zbog zbog najave konverzije kredita u švicarskim francima.
– Fondovima se pružila mogućnost aktivnom strategijom smanjiti duraciju i iskoristiti prednosti inverzne kunske kratkoročne krivulje prinosa. Zanimljivo je da se tijekom godine prinosi na aukcijama jednogodišnjih trezorskih zapisa Ministarstva financija nisu pomaknuli s 1,5 posto, a kunsko kamatne stope na depozite, pogotovo s kraćim dospjećima, nosile su gotovo dvostruko veće prinose. Svakako je bio izazov iskoristiti spomenuti porast kratkoročnih kamatnih stopa na depozite, što je podrazumijevalo i spuštanje duracije kunskih novčanih fondova – objašnjava Marko Hunjak, voditelj Odjela upravljanja imovinom RBA Investa.
Kraj je godine uza stalan višak kunske likvidnosti od oko osam milijardi kuna donio, kaže Hunjak, znatan pad kamatnih stopa na kunskim depozitima i jednogodišnjim trezorskim zapisima koji su se na aukcijama Ministarstva financija snizili ispod 1,5 posto nakon više od godinu dana stagnacije.
– Upravo taj pad kamatnih stopa i prinosa bit će glavni izazov ostvarivanju prinosa i u ovoj godini. Taj trend mogao bi preokrenuti ozbiljniji gospodarski rast utemeljen na smislenim reformama, kojem se svi nadamo – ističe Matej Modrovčić, predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria-Investa.
Također, eurski novčani fondovi suočavali su se s velikim rizikom reinvestiranja dospjelih eurskih depozita.
– Budući da domaće tržište ne obiluje ni deviznim trezorskim zapisima ni kratkoročnim eurskim obveznicama, eurski depoziti dominirali su u imovinama domaćih eurskih novčanih fondova nirlali su u imovinama domaćih eurskih novčanih fondova. Tijekom godine gotovo su sve domaće banke spustile kamate na euriske depozite na međubankarskom tržištu – kaže Hunjak. Novčani su fondovi trenutačno pod jakim utjecajem ekspanzivnih monetarnih politika središnjih banaka i povijesno niskih kamatnih stopa koje su proizvod takve politike.
