Doba u kojem su telekomunikacijske kompanije bile oaze obilja, a poslovanje stalno išlo uzlazno sigurno je iza nas. Iako još imaju uglavnom vrlo pristojne profitne marže, telekom se suočavaju s bezbroj izazova koji redom negativno utječu na njihovo poslovanje. Komotan položaj zamijenilo je grčevito rezanje troškova i traženje izlaza, a umjesto rasta konstanta su postali pad prihoda i profitabilnosti.
Razlozi za to cjenovni su ratovi, novi OTT igrači koji imaju niske troškovne strukture i bolje korisničko iskustvo, regulatorni pritisci te slab ekonomski oporavak brojnih tržišta. Isto tako, OTT igrači postavljaju nove norme korisničkog iskustva, a telekom se s time slabo nose. Dobar je primjer Uber, gdje se iz jednostavnog sučelja naručuje i naplaćuje usluga te upravlja njome, bez zvanja telefonskog broja i razgovora s djelatnikom pozivnog centra – kaže Dejan Ljuština, partner u Odjelu poslovnog savjetovanja tvrtke PwC Hrvatska.
Da bi se širili dalje, OTT (‘over the top’) igrači trebaju brze komunikacijske veze u koje pak investiraju telekom. Prema procjenama, u tu bi infrastrukturu telekom trebali investirati oko 350 milijardi dolara na godinu. Trenutačno u toj utakmici sigurno vode OTT igrači. Kad se pogledaju tržišne kapitalizacije, vidi se da su one vrlo visoke za Facebook, Google, Amazon i ostale OTT igrače, a dionice telekomunikacijskih tvrtki već su dulje u padu.
Da se odupru negativnim trendovima i vrate povjerenje tržišta kapitala, telekomunikacijske tvrtke režu troškove, konsolidiraju se unutar tržišta i između njih, investiraju u nove industrijske vertikale i pokušavaju ući na nova tržišta, npr. Bliskog istoka i Afrike, na kojima još ima rasta. Za sada su rijetki primjeri tvrtki koje su uspješno odgovorile na tržišne izazove – kaže Ljuština.
No ne vrijedi sjesti i plakati. Telekom se moraju prilagoditi digitalnoj revoluciji i pronaći nove poslovne modele i izvore prihoda. Godina koja je pred nama donijet će mnogo novoga povezanoga s ulaskom telekoma u područja interneta stvari (IoT), umreženim domovima, pametnim gradovima, energetikom i e-zdravstvom. Da bi to bilo moguće, ističe Ljuština, telekom moraju riješiti mnoge zapreke, poput naplate, e-sima i razvoja pristupnog dijela mreže. Tradicionalne usluge poput govornih poziva i poruka polako odlaze u povijest i glavna usluga telekoma postaje podatkovna usluga, na koju su se korisnici već naviknuli i kojom se većinom služe.
Neki operatori pokrenut će svoje OTT usluge, a mnogo njih intenzivirat će partnerstva s OTT igračima. Tijekom ove godine raspravit će se i regulatorno pitanje hoće li se održati neutralnost mreže i hoće li se deregulirati sektor na urbanim područjima? Telekom će se 2016. baviti digitalnom transformacijom: kako postaviti digitalni poslovni model i kako se digitalizirati iznutra. Neki su već uspješno krenuli tim putem i ostvaruju mnogo bolje rezultate od tradicionalnih igrača – kaže Ljuština.
Nažalost, dodaje, prema pokazateljima stupnja razvoja širokopojasnog pristupa internetu Hrvatska je među najmanje razvijenim zemljama EU, a prije pet-šest godina bila je među prvima. Ostaje pitanje mogu li ekonomski oporavak i dostupnost fondova EU za razvoj infrastrukture poboljšati razvoj širokopojasnog interneta u Hrvatskoj.
Što o svim tim izazovima i problemima kažu čelni ljudi najvećih telekomunikacijskih tvrtki u Hrvatskoj? Davor Tomašković, predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma (HT), smatra da je jedan od preduvjeta za daljnji rast i razvoj gospodarstva svakako digitalizacija, čiju je važnost prepoznao i EU.
Stoga su gradnja i uporaba mreža koje omogućavaju pružanje usluga velikih brzina preduvjeti za razvoj digitalnog društva. To su upravo ključna područja na koja je Hrvatski Telekom usmjerio svoje investicije i na godišnjoj razini investira dva puta više od svih telekoma u Hrvatskoj zajedno. Samo u prošloj godini njegove su investicije bile veće od 1,3 milijarde kuna – ističe Tomašković.
Čelni čovjek drugoga najvećeg telekom-operatora Vipneta također smatra da je ključan trend u telekom-industriji eksponencijalni rast potražnje za podatkovnim prometom, što je potaknuto digitalizacijom društva u cijelini.
Omogućavanje korištenja podatkovnim prometom postaje dobra prilika za telekome, ali to podrazumijeva znatne investicije u fiksne i mobilne mreže nove generacije. Primjer koji možda i najbolje dočarava sve veću važnost podatkovnog prometa jest udio glasovne komunikacije koja danas zauzima manje od pet posto Vipnetovih mrežnih kapaciteta. OTT igrači poput Youtubea i Netflixa te ICT igrači potiču i poticat će potražnju za podatkovnim prometom pa će Vipnet kao telekom imati važnu ulogu u povezivanju korisnika – kaže Jiří Dvorjančanský, predsjednik Uprave Vipneta.
On pak ističe da je Vipnet oduvijek bio prvi operator prema ulaganju u najnovije tehnologije i da je predan nastavku tog trenda pa ove godine, s početkom uvođenja standarda Docsis 3.1, očekuje i širenje fiksne optičke kabelske infrastrukture na više od 400 tisuća kućanstva diljem Hrvatske. Uz to, Vipnet je u 2015. položio gotovo tri tisuće kilometara agregacijske optičke infrastrukture, ključne za dostizanje ciljeva Digitalne agende.
