HŽ CARGO Poljski PKP Cargo najizgledniji strateški partner

Država se do travnja treba riješiti najmanje 40 posto vlasničkog udjela. Osim Poljaka, zainteresirani bi mogli biti rumunjsko-mađarski Grampet, njemački Schenker i Kinezi.

Novi ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ministar financija Zdravko Marić morat će do travnja Europskoj komisiji predstaviti novi plan privatizacije HŽ Carga ili će Hrvatska biti kažnjena zbog nelegalnih potpora poduzeću. Nakon što je propao prvi natječaj za privatizaciju HŽ Carga, na kojem je jedinu valjanu ponudu dala rumunjska Grampet Grupa i nakon dubinskog pregleda poslovanja za tvrtku ponudila manje novca nego u svojoj inicijalnoj ponudi, započeo je drugi plan restrukturiranja teretnoga željezničkog operatera. Novo restrukturiranje koje provodi tvrtka KPMG predviđalo je drastično smanjenje broja zaposlenih (800), ali i čišćenje bilance HŽ Carga, što je odradila država, odnosno bivša vlada, preuzevši na sebe sve nedospjele obveze HŽ Carga u iznosu od 975 milijuna kuna.

Upravo je to trn u oku Europske komisije, koja smatra da su to nelegalne potpore i da je njima poremećeno tržišno nadmetanje na liberaliziranom tržištu teretnog željezničkog prometa u Hrvatskoj. Zauzvrat, strogi europski činovnici očekuju određene kompenzacijske mjere – pronalazak strateškog partnera za HŽ Cargo s minimalnim udjelom od 40 posto, a navodno se spominje i prepuštanje određenoga tržišnog udjela HŽ Cargo konkurentima.

Stara vlada ostavila je novoj tako u nasljedstvo vruć krumpir odnosno poduzeće u gubicima koje treba pod hitno dokapitalizirati i restrukturirati. Tome treba dodati da su, prema neslužbenim informacijama, baš ovih dana austrijski ÖBB i Slovenske željeznice potpisali pismo namjere o suradnji u području teretnog prijevoza, a planiraju i udrživanje sljedeće godine.

Cilj njihove suradnje je strateško partnerstvo koje će poboljšati kvalitetu usluge u Sloveniji, Mađarskoj, Italiji i Jugoslaviji. Pokušat će smanjiti vrijeme tranzita te poboljšati iskoristivost željezničkih, lučkih te terminalskih kapaciteta kao i infrastrukture u cjelini. Pregovori s Europskom komisijom počet će u prvoj polovici ove godine – kaže naš izvor.

Zbog ove bi aktivnosti konkurencije, pogotovo u svjetlu gradnje pruge od Kopra do mađarske granice, o čemu su nedavno pisali mediji, pitanje HŽ Carga Vlada još brže morala rješavati.

Nova vlada sad mora Bruxelles uvjeriti da ima plan kako ovu situaciju riješiti, a to ne bi trebalo biti toliko teško – uvjerava nas Liderov izvor koji je odnedavno u oporbi.

A prema njemu, novoj vladi kao najbolji partner mogao bi se nametnuti poljski PKP Cargo u vlasništvu također poljskog OT Logisticsa, koji je suvlasnik Luke Rijeka. U PKP Cargo nisu ništa htjeli komentirati o, kažu, ‘potencijalnim ili navodnim spajanjima i akvizicijama’. Samo su podsjetili da su PKP Cargo i HŽ Cargo lani u svibnju potpisali ugovor o strateškoj suradnji. U OT Logisticsu bili su nešto konkretniji, no ipak nisu htjeli potvrditi planiraju li preuzeti hrvatskoga željezničkog prijevoznika tereta.

OT Logistics je najveći dioničar Luke Rijeka nakon države, a jedini sektorski investitor. Pažljivo pratimo razvoj na hrvatskom željezničkom tržištu. Prema našem mišljenju, liberalizacija željezničkog tržišta može pomoći Luci Rijeka i mi ćemo podržati sve aktivnosti koje će pomoći da se poveća učinkovitost HŽ Carga, kao i učinkovitost transporta željezničkog sustava u Hrvatskoj – poručuju.

Kažu da su s predstavnicima vlasti postigli visoku razinu suglasnosti o potrebi boljeg povezivanja luke sa željeznicom. U toj tvrtki kažu da je na sličan način u Poljskoj privatiziran PKP Cargo i da poljski primjer može biti učinkovit u Hrvatskoj.

Planiramo stvoriti prometni koridor sjever – jug koji povezuje Baltik i Jadran i omogućiti brz i jednostavan prijevoz robe između Skandinavije i Srednjeg istoka. Zato su i na sjeveru i na jugu učinkovite željezničke veze neophodne za razvoj ovog projekta. Vjerujemo da će suradnja i partnerstvo HŽ Carga, PKP Cargo i OT Logisticsa te pozitivan odnos hrvatskih vlasti prema ovom projektu omogućiti da stvorimo takav prometni koridor – ističu u OT Logisticsu.

Mogući kandidat za novog (su)vlasnika HŽ Carga mogla bi biti i Grampet Grupa preko svoje tvrtke Train Hungari, koja je dobila dozvolu prijevoza robe kroz Hrvatsku. No to još nije sigurno, jer kako kaže potpredsjednik.

Osim Poljaka i Mađara (Rumunja) kao potencijalni strateški partner HŽ Carga spominje se i njemački Schenker u vlasništvu Deutsche Bahna. No iz Schenkera nije stigao službeni odgovor na kojem smo inzistirali, samo nam je telefonom rečeno da nisu razmišljali o tome, a interesantno je da ni u njemačkom veleposlanstvu nisu htjeli službeno odgovoriti, nego su nas također samo telefonski obavijestili kako nemaju saznanja o eventualnom preuzimanju HŽ Carga. Kao potencijalni investitori spominju se i kineski ulagači, no iz kineskog veleposlanstva nismo dobili odgovor na naša pitanja. Izvori koji spominju Kineze vele da su dosta zainteresirani, ali u sklopu ulaganja u riječku luku, upravo ono što su uradili i Poljaci.

Kinezi koji su i prije bili zainteresirani za riječku luku, ali i gradnju nizinske pruge dobili su krila nakon samita Kine i EU sredinom prošle godine kada su dogovorena zajednička velika ulaganja u infrastrukturne projekte. Ipak, treba reći da Kinezi ne mogu preuzeti više od 49 posto HŽ Carga jer nisu u EU, ali u kombinaciji s riječkom lukom mogli bi i s tim postotkom pronaći interes. Domaća tvrtka PPD Transport, koja je također operater u Hrvatskoj, nema pak namjeru kupovati HŽ Cargo, kao ni austrijski Rail Transport Service. Naši izvori tvrde da nije isključeno da Kinezi ozbiljno zagrizu i na taj način poremeću planove Poljacima, možda i Grampet Grupi i Schenkeru.

Ipak, drugo je pitanje kakvu to tvrtku nudimo potencijalnim preuzimačima. Naime, dokapitalizacija ili djelomična privatizacija društva teško da će pomoći tom kroničnom gubitku koji iz dana u dan gubi terete. Da bi HŽ Cargo postao konkurentan, novi bi partner prvo trebao sanirati sve gubitke, pronaći i osigurati sredstva za otpuštanje viška radnika, obnoviti vozni park te u konačnici osigurati poslove koji bi dugoročno sva ta ulaganja pokrili. A HŽ Cargo nisu ugrozili strani operateri koji su na domaći tržište ušli 2013. već dugogodišnji nemar raznih uprava koje su dozvolile drastičan pad prometa.

I zbog toga je na prošlogodišnjem natječaju za prijevoz nafte Ina (za ovu godinu) osim HŽ Cargo odabrala još neke prijevoznike. Ina je odabrala nekoliko dobavljača, među kojima je HŽ Cargo odabran kao dobavljač za većinu relacija. Manji obujam posla dodijeljen je drugim tvrtkama koje su ponudile konkurentnije uvjete. Spomenute tvrtke su dvije hrvatske tvrtke i jedna slovačka – rekli su u Ini.

Da je tvrtka u teškom stanju, kažu sugovornici, pokazuje i to što u HŽ Cargo sve teže ispunjavaju rokove i sve je više nezadovoljnih njihovim pružanjem usluga, a jedan od većih potencijalnih gubitaka posla je onaj s kutinskom Petrokemijom. Kako, kažu u Sindikatu hrvatskih željeznica i Sindikatu željeznica Hrvatske ‘gubitkom robe nastavlja propadanje HŽ Carga, tako se smanjuje i potreba za lokomotivama. Tako je u planu poslovanja za 2015. HŽ Cargo predvidio 147 vučnih vozila, a u planu za 2016. taj broj smanjen je na svega 94 vučna vozila’. Više prometa u ovom trenutku ima i slovenski cargo prijevoznik, čak i prijevoznik iz FBiH.

U HŽ Cargo kažu da je trend smanjenja prijevoza uglavnom posljedica smanjenja gospodarskih aktivnosti i nepokretanja kapitalnih investicija te liberalizacije željezničkog tržišta u Hrvatskoj. Nastavljaju restrukturiranje i smatraju da je ono već dalo određene rezultate, iako to naši sugovornici opovrgavaju. Čelnici dvaju sindikata Zoran Maršić i Ivan Forgač ne protive se privatizaciji, ali smatraju da tvrtka mora ostati u većinskom državnom vlasništvu. No HŽ Cargo je od 2010. prevezao 2,5 milijuna tona tereta manje i pritom izgubio oko 200 milijuna kuna prihoda. Doda li se tome da se vodi mnogo sudskih sporova s radnicima (njih 115) teških nekoliko milijuna kuna, možda i desetak, da je 800 radnika višak te da je posebno braniteljska populacija još iz Sanaderovog doba dobila posebna prava u kolektivnom ugovoru, sve bi to moglo biti veliki teret za potencijalnog preuzimača.

Prednost HŽ Cargo je što, iako oslabljen, još uvijek zauzima ogroman tržišni udio od 98,8 posto. Poljaci su za sada favoriti, o njima dobro mišljenje ima prethodna garnitura u Ministarstvu prometa, ali ne treba isključiti i druge kandidate.