Impresivna inventivnost

Mlada hrvatska inovatorica Josipa Majić koja je s Anom Buricom, kolegijom s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2013. osnovala Teddy the Guardian, u srpnju prošle godine zajedno s američkim predsjednikom Barakom Obamom otvorila je Global Entrepreneurship Summit u Nairobiju u Keniji. Poduzetnicu Majić na globalnu medijsku scenu gurnuo je medvjedić Teddy, plišana igračka koja u šapi ima medicinski senzor. Pritiskom na taj senzor pametna igračka za samo nekoliko sekundi očitava tjelesnu temperaturu djeteta, mjeri otkucaje srca, tlak i opskrbljenost kisikom, a aplikacija šalje podatke o zdravstvenom stanju na pametni telefon i računalo roditelja ili medicinske ustanove. Tvrtka Teddy the Guardian ima sjedište u Zagrebu i ured u Londonu sa 16 zaposlenih, a komercijalni potencijal ‘pametnog’ medvjedića prepoznali su poslovni anđeli iz Londona i uložili 400.000 dolara u taj startup.

Andrija Čolak i Denis Polić, riječki poduzetnici, vlasnici Surf’n’Friesa koji su otvorili 2009. u Rijeci, namjeravali su pomfritom pokoriti svijet i to im je pošlo za rukom. Nakon samo dvije godine poslovanja u Rijeci otvorili su pomfrit barove po cijeloj Hrvatskoj, a Surf’n’Fries danas ima 42 franšize u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Crnoj Gori, Makedoniji, Turskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj, Austriji, Njemačkoj, Švedskoj, Norveškoj i Vijetnamu. Čolak i Pulić potpisali su Master franšizu za Iran, gdje će na proljeće otvoriti prve Surf’n’Fries objekte, a u završnoj su fazi pregovora za otvaranje Surf’n’Friesa u Irskoj, UAE-u, Rusiji, Slovačkoj i Kazahstanu. Postavili su i dva testna objekta u multipleks kinima u Vijetnamu, a rade na upitima za nova tržišta, posebno u SAD-u. Prije nego što su otvorili Surf’n’Fries, Čolak i Pulić izdavali su InfoNekretnine, specijalizirani oglasnik za nekretnine. No prodali su ga i odlučili se baviti fast foodom te otišli učiti o tom poslu u SAD-u. Inovirali su proces pečenja bez ulja.

Čakovečka tvrtka Media-Soft u vlasništvu Damira Šafarića proizvodi softvere i prodaje ih velikim farmaceutskim kompanijama u četrdeset država te se nalazi među pet svjetskih ponuđača Pharma CRM-a. Bila je prva u svijetu sa sustavom native Pharma CRM za iPad i Android uređaje, što joj je omogućilo dobivanje klijenata na novim tržištima i zamah rasta tvrtke, koja je u široj regiji lider na području sustava Pharma CRM. Šafarić se u startu posvetio visokostandardnom, konkurentnom i kvalitetnom proizvodu te usmjerio na svjetsko tržište i određenu nišu. Vrlo brzo softver Media-Softa, koji objedinjuje prodajne i marketinške procese, prepoznalo je 45 velikih farmaceutskih kompanija; AstraZeneca, Aurobindo, Alkaloid, Bayer, Belupo, Biocodex, EGIS, Galderma, Krka, Pfizer, PharmaS, Merca, Sandoz… u 40 zemalja na svim kontinentima. Više od 80 posto prihoda Media-Soft ostvaruje izvozom; godišnji prihod veći je od 10 milijuna kuna i ima 18 zaposlenih. Šafarić je osnovao tvrtku u Londonu preko koje plasira proizvode u Zapadnu Europu i na druge kontinente.

Jedan od najnagrađivanijih hrvatskih proizvođača namještaja je tvrtka Inkea, koja je lani na sajmu namještaja u Kölnu dobila dvije nagrade, od kojih i naprešćenju Interior Innovation Award 2015 u kategoriji Best of Best. Nagrađen je dizajn kuhinje pop-up Pia, ‘skrivene kuhinje’, inovativnog proizvoda namijenjenog opremanju malih stanova, ureda, hotelskih soba i apartmana. Kuhinja Pia zauzima samo 1,6 metara četvornih prostora i proizvod je kojim Inkea trenutačno osvaja svijet, a koji bi, uz ostale proizvode, trebao povećati izvoz te tvrtke sa sadašnjih 10 na 50 posto. Dosad je u Hrvatskoj uredskim namještajem iz Inkea opremljeno više od deset tisuća radnih mjesta, a izvozi ga u Europu, Aziju i SAD. U razvoj Inkee dosad je uloženo oko deset milijuna eura, ima 28 zaposlenih i godišnji prihod veći od devet milijuna kuna, a vlasnik Darko Špiljarić ističe da realizaciju većeg izvoza zasad usporava nedostatak novca za agresivni marketing i češće nastupanje na svjetskim sajmovima.

Vlasnici čakovečke tvrtke IM-COMP za obradu i oblikovanje stakla Ivan i Ksenija Mesarić osnovali su informatičku tvrtku 1992. Ivan je dipl. informatičar, ali, nezadovoljan poslovnim rezultatima jer u tim ratnim godinama nitko nije cijenio intelektualni rad, nakon nekoliko se godina odlučio baviti nečim unosnijim. U traženju najboljeg posla pridružila mu se i supruga Ksenija te su počeli uvoziti i distribuirati staklo. Danas IM-COMP izvozi 50 posto proizvodnje na europsko i afričko tržište, ima 125 zaposlenih te prihod veći od 70 milijuna kuna na godinu. Staklene fasade proizvedene u IM-COMP-u nalaze se na zgradama Auto Hrvatske, Avenue Malla, Adrisa Zagreb, West Gatea, svim Konzumima građenim posljednjih godina, hotelu Sheraton u Dubrovniku, hotelu Lone, Arena Centru… Razvoj tvrtke u proizvodnom smjeru počeo je 2004. kad su nabavljeni prvi strojevi za obradu i proizvodnju stakla te sagrađene nove hale. Na godinu ta tvrtka obradi 12.000 tona stakla, koje osim na hrvatskom tržištu plasira i u Sloveniju, Mađarsku, Njemačku, Italiju, Francusku, Kazahstan, Afriku.

Da virovitička tvornica obuće Ukus, u kojoj su bili zaposleni svi radno sposobni članovi obitelji Valečić, nije prije 14 godina propala, Željko Valečić najvjerojatnije nikad ne bi postao poduzetnik. U taj rizični posao natjerala ga je nevolja, odnosno gubitak posla. Unajmio je prostor i strojeve, zaposlio bivše kolege, zadužio se i dao obiteljske nekretnine pod hipoteku… I – uspio. No nije bilo lako, Valečić je najprije počeo proizvoditi modnu obuću i izvoziti je, ali su se početkom krize narudžbe prepolovile. Tad je ‘zaplesao’ na rubu poslovnog ponora, od kojeg ga je spasila prenamjena proizvodnje. Okrenuo se proizvodnji specijalizirane zaštitne obuće; cipela i čizama za vatrogasce, policiju i vojsku za njemačku tvrtku Haix, opstao i prije nepune dvije godine otvorio još jednu tvrtku. Valečić je danas vlasnik virovitičke tvrtke Viner i Aktiv obuće u Vukovaru, gdje je unatrag godinu dana zapošlio 100 radnika te ih sad u te dvije tvrtke radi ukupno 200. Zbog povećanja proizvodnih kapaciteta i razvoja vlastitog proizvoda Viner kreće u gradnju tvornice vrijedne šest milijuna kuna u poslovnoj zoni u Virovitici. U njoj će, osim proizvodnje, biti i odjel za razvoj i dizajn u kojem će raditi dvoje budućih inženjera čiji studij Viner stipendira. Valečić vjeruje da u niši zaštitne obuće postoji mjesto i za Vinerov vlastiti proizvod.

Među deset najvećih europskih proizvođača zahodskih sjedala je i Ivanićplast iz Ivanić-Grada, tvrtka koja na godinu proizvede 400.000 tih sjedala, od čega 80 posto izveze na tržište 26 zemalja. Povijest te tvrtke duga je 63 godine, a od propasti ju je spasio poduzetnik Vitomir Klasić, bivši vlasnik tvrtke Tival. Tvrtka Ivanićplast poznata je po brendu Bello, a bavi se preradom plastičnih masa, i osim što je specijalizirana za proizvodnju zahodskih sjedala od duroplasta, kojih ima oko 60 modela, radi poluproizvode za Končar, Uljanik, Podzemno skladište plina Okoli te zdjelice, tanjure, kuhaće za Hrvatsku vojsku. U toj su tvrtki zaposlena 72 djelatnika, ima dva web-shopa Coochacha i Saniva, a prošle je godine ostvarila prihod od oko 20 milijuna kuna. Navedeni primjeri pokazuju samo dio ostvarenih ciljeva spomenutih poduzetnika, njihova je poslovna strategija dugoročno opstati na svjetskom tržištu i razvijati konkurentne proizvode u skladu s najnovijim trendovima.