Prema Deloitteovu istraživanju, očekuje se da će u 2016. industrija virtualne stvarnosti premašiti svoju prvu milijardu dolara, a Goldman Sachs predviđa da će do 2025. biti teška nevjerojatnih 80 milijardi!
Organizacija Unicef prošle je godine, i to s priličnim uspjehom, eksperimentirala s vrhunskom tehnologijom virtualne stvarnosti (virtual reality – VR). Njihovi marketingaši odlučili su senzibilizirati publiku o pitanju izbjegličke krize osmominutnim filmom ‘Clouds over Sifra’ koji prati život 12-godišnje djevojčice, i to u izbjegličkom kampu smještenom u jordanskoj pustinji. Film je snimljen specijalnom tehnologijom koja gledatelju omogućuje da svaku scenu istražuje u punih 360 stupnjeva, koristeći se pritom sustavom za praćenje pokreta glave. Uradak je ganuo građane Auckland, i to toliko da su se donacije u promatranom razdoblju udvostručile. Kako su poslije iz Unicefa objavili Marketing Weeku, publika je zaista urošila u svijet te malene djevojčice, a taj dojam stvarnosti toliko ih je ganuo da se većina pitala kako može pomoći u rješavanju izbjegličke krize. Unicef je tako postao jedan od pionira u svijetu brendinga kojem je virtualna stvarnost postala dijelom marketinške strategije, a kako tvrde u Marketing Weeku, sva je prilika da ove godine ta tehnologija doživi svoj prvi pravi proboj.
I, naravno, prvi koji će se usuditi uložiti veći novac u razvoj tehnologije ujedno su najveći igrači na tržištu, poput Googlea. Ta je kompanija nedavno razvila Google Cardboard koji korisnicima pametnih telefona omogućuje da dožive iskustvo virtualne stvarnosti (pritom se ne misli na virtualni svijet ili internet). Samsung je pak potkraj prošle godine lansirao naočale Gear VR koje je moguće nabaviti i na domaćem tržištu, Facebook je najavio da će nastaviti s ulaganjem u razvoj i komercijalizaciju Oculus Rift, a za travanj ove godine najavljeno je predstavljanje specijalne virtualne opreme brenda HTC Vive. Kako je za Marketing Week izjavio njihov projektni menadžer Graham Breen, na sajmovima potrošačke elektronike, poput onog u Las Vegasu, njihov Vive bio potpuni hit i nemaju razloga sumnjati da 2016. neće biti godina u kojoj će VR zaista doživjeti svojih pet minuta.
Tvrdi da je ta nova tehnologija beskrajno uzbudljiva, potrošači mogu na potpuno nov, drugačiji način gledati na svijet oko sebe, pri čemu je mašta developera jedino ograničenje koje postoji. I dok tehnološke kompanije polako razvijaju VR tehnologiju koja je kvalitetna koliko i dostupna široj publici, brendovi istražuju načine na koje virtualnu stvarnost mogu uključiti u svoju marketinšku strategiju te se tako povezati sa svojom ciljanom skupinom. Primjerice, tematski park Alton Towers nedavno je predstavio svoj prvi virtualni ‘rollercoaster’, a The New York Times milijunu svojih pretplatnika darovao je aplikaciju Google Cardboard kako bi reklamirao svoju VR aplikaciju.
Budući da oglašivački svijet tek istražuje sve prednosti virtualne stvarnosti, Marketing Week navodi o čemu bi trebali voditi računa prije nego što iskorištaju na desetke tisuća ili stotina dolara u razvoj VR kampanji. Za početak, brendovi moraju jako dobro znati što potrošači očekuju i žele i pritom im ne smiju stati na put. Primjerice, lanac restorana TGI Fridays uoči Božića je proveo istraživanje o tome kakvu bi aktivnost njihovi potrošači željeli iskusiti. Nevjerojatno, ali istinito, većina bi htjela vidjeti kako to izgleda kada se sanjaju dok ih vuče čopor pasa. Sretnike je brend transportirao u virtualnu snježnu lokaciju gdje je sanjke vuklo deset haskija. Od toga njihova iskustva napravili su pravu videokampanju jer su snimali reakciju gostiju koji su bili dovoljno hrabri da s TGI Fridaysom otputuju u virtualnu stvarnost. Spomenuti Unicef je s VR-om ostavio mnogo snažniji dojam, uspio je objasniti što je to što oni rade i komu pomažu. Virtualno putovanje na ugrožena mjesta mnogo je dojmljivije i efektnije negoli gledanje fotografija ili filmova potresne tematike.
