Budućnost obiteljskih tvrtki

U središtu sedme Liderove konferencije ‘Budućnost obiteljskih tvrtki’, koja je okupila dvjestotinjak sudionika, bilo je pitanje treba li ostaviti tvrtku nasljednicima ili je prodati.

Obiteljske tvrtke nedvojbeno su ono najbolje što hrvatsko poduzetništvo može ponuditi – procjenjuje se da čine 80-ak posto svih poslovnih subjekata u Hrvatskoj i zapošljavaju polovinu ukupno zaposlenih radnika. Odlično se nose s krizom: prema KPMG-ovu istraživanju, prošle je godine čak 66 posto njih povećalo prihode, što je prilično iznad prosjeka EU. Kombinacija obitelji i biznisa svakako je dobitna, no nosi i specifične izazove, od kojih je jedan prijenos vlasništva. Zloglasna tranzicija Ahilova je peta inače vrlo žilavih obiteljskih tvrtki, što pokazuju i statistike. Naime, samo 20 posto dočeka treću generaciju. I upravo je zato pitanje ostaviti tvrtku nasljednicima ili je prodati bilo u žarištu sedme Liderove konferencije ‘Budućnost obiteljskih tvrtki’ koja je prošlog tjedna u Zagrebu okupila gotovo dvjesto sudionika.

Važnost tranzicije prepoznalo je i ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat, rekavši na samom otvorenju da je tema konferencije odlično pogođena, a prisjetio se i vlastitih iskustava iz obiteljskoga biznisa. Ispričao je kako su se nakon snažnog rasta tvrtke odlučili za profesionalni menadžment i nisu pogriješili. – Nekoliko godina rada tog menadžmenta i nadzora obiteljskog vlasnika dovelo je do treće tranzicije, novoga investicijskog ciklusa. Znati se snaći u hrvatskom poduzetništvu jest umijeće, a većini vas najveća nagrada nije samo zarada – izjavio je Horvat, napomenuvši da segment malog i srednjeg poduzetništva mora napokon doći u središte i da država mora postati poduzetnički servis, na čemu se, kaže, intenzivno radi u novoj vladi.

Mirela Alpeza, direktorica Cepora, predstavila je rezultate istraživanja Business Transfer Barometer, istaknuvši kako u Hrvatskoj nedostaje primjera dobre prakse prijenosa poslovanja i sustavne potpore tom procesu. – Mnogo je vlasnika malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj koji će se uskoro suočiti s pitanjem prijenosa poslovanja – rekla je, referiravši se na istraživanje koje pokazuje da je 16.590 tvrtki u Hrvatskoj u većinskome vlasništvu generacije 55 plus. – Više od 5300 poduzeća s oko 57 tisuća zaposlenih u rizičnoj je skupini pri prijenosu poslovanja – izjavila je Alpeza, dodavši da EU sugerira niz mjera kako bi taj proces prošao što jednostavnije.

Hrvatski ispitanici istaknuli su područja najpoželjnejih promjena, popis predvodi smanjenje poreznih stopa, slijedi smanjenje troškova davanja na plaće zaposlenika i iz njih, lakši pristup izvorima financiranja te fleksibilnije radno zakonodavstvo – rekao je Zoran Zemlić, direktor KPMG-a, predstavivši rezultate istraživanja ‘Europski barometar obiteljskih poduzeća’ prema kojem su domaća obiteljska poduzeća povećala prihode više od prosjeka EU. O tome kako i kada prodati obiteljske tvrtke govorio je Željko Perić iz Capera. Kao valjane razloge za prodaju naveo je rast poslovanja do veličine na kojoj se vlasnik ne osjeća sposobnim ili voljnim za daljnje vođenje, nesporazume između vlasnika, spoznaju da veći igrači razvijaju strategiju širenja akvizicijama ili pak da jaki strani konkurent dolazi na naše tržište.

Ognjen Bagatin, ravnatelj Poliklinike Bagatin, govorio je o mladim snagama kao dodanoj vrijednosti u poslovanju. Kao ključ poslovnog uspjeha istaknuo je jasnu viziju, stalno educiranje i zapošljavanje ljudi koji znaju više od njega. Na okruglom stolu ‘Ostaviti biznis nasljednicima ili ga prodati’ raspravljali su Andelka Strajher, predsjednica Uprave Megatrenda, Daniel Lenardić iz KPMG-a, Stjepan Šafran, vlasnik Metal-producta, Srečko Gross, osnivač Magdisa, Nikola Dujmović, predsjednik Uprave SPAN-a, i Nikola Nikšić, osnivač Kontera. Gross, Dujmović i Nikšić istaknuli su važnost intelektualnoga kapitala i strasti za uspjeh u poslu, što je, prema njihovu mišljenju, mnogo vrednije od materijalne imovine. Šafran je objasnio kako je svima spreman pružiti priliku, ali da uvijek treba razdvojiti poslovne od obiteljskih odnosa, a Strajher se osvrnula na neke specifičnosti dinamične IT branše i emocije koje su neizbježne u obiteljskom poslu. Lenardić je pohvalio otpornost naših tvrtki, pokudio nešklost promjenama i poručio kako su partnerstva sljedeća faza evolucije obiteljskoga biznisa.

Boris Vukić, partner u Adizesu SEE, ispričao je o tranziciji vlasništva u četiri faze. – Plan tranzicije liderstva jest: pripremiti tvrtke, zatim nasljednike pa osnivače te na kraju obitelji – istaknuo Vukić, nakon kojega je Danko Sučević iz Infokorpa objasnio metodologiju procjene tvrtkine vrijednosti, što je važno u njezinoj prodaji ili kad se nasljeđuje i dijeli imovina. Odvjetnik Danijel Pribanić apostrofirao je važnost pravnoga re.

Kombinacija obitelji i biznisa svakako je dobitna. KPMG-ovo istraživanje pokazuje da je 66 posto obiteljskih tvrtki lani povećalo prihode.

Na drugome okruglom stolu ‘Partnerstvo braće i sestara’ sudjelovali su Lana Janković Darapi i Ivana Janković Šafarić iz Micro-linka, Denis Nemčević i Diana Bartolić iz Spider grupe, Sandra Trbović Senčar i Saša Senčar iz tvrtke Senko. U razgovoru se ispostavilo da su životni i poslovni putovi poduzetnih braće i sestara vrlo slični: odmalena su bili uključeni u razgovore o obiteljskom poslu, nije bilo trzavica pri preuzimanju položaja jer su karakterno podudarni i preuzimali su ih prema svojim sklonostima, a posrećilo im se i da su im poslovni interesi bili komplementarni. Naglasili su da djecu treba odmalena upoznati s obiteljskim poslom i usaditi im ljubav za tvrtku, ali da se ne smiju forsirati ako žele ići svojim putem.

Poruku konferencije možda je najbolje sažela Slavica Singer iz CEPOR-a nakon što je oslikala osjetljivost naše ekonomije podacima prema kojima je zaposlenost u Hrvatskoj danas na 53 posto, s projekcijom rasta na 62 posto do 2020., što je mnogo ispod prosjeka EU. – Kao društvo jednostavno si ne smijemo dopustiti da bilo koja obiteljska tvrtka izgubi zaposlenost zbog vlasničke tranzicije – zaključila je.

U sklopu konferencije održane su i dvije praktične radionice. Jedna je bila na temu kako se pripremiti za iznenadne okolnosti u obiteljskim tvrtkama i vodila ju je Mirela Alpeza, a drugu je radionicu, ‘Kako kroz postupak mirenja doći do povelje obiteljskog poduzeća’, održala Vlatka Cikač, odvjetnica specijalizirana za mirenje.