KREDITI

Bít je predstavljanja zahtjeva za kredit banci odakle ćete ga vratiti, tj. gdje stvarate novčani tok. A da biste na to mogli odgovoriti, morate si postaviti tri ključna pitanja: Hoće li tko kupovati ono što želim prodati? Koliko će to stajati? Imam li plan kako to ostvariti?

Zdrava razina kratkoročnih kredita od 10 do 15 posto prihoda, a dugoročni se uzimaju kad se proširuje proizvodnja ili kupuje nova tvrtka.

Banka se trude, više ili manje, razumjeti što njihovi klijenti žele, ali vrlo često, barem prema osobnom iskustvu, ni klijenti sami ne znaju što žele i kako to što žele predstaviti nekome tko im treba pozajmiti novac. Mnoge prezentacije poduzetničkih inicijativa, a imao sam uvid u više od 3500, završile su odgovaranjem od kredita zbog nedovoljno promišljene ideje (u slučaju dugoročnoga kredita) ili naprosto nepostojanja potrebe za kratkoročnim kreditom. Suština predstavljanja zahtjeva za kredit banci je od kuda ćete vratiti taj kredit tj. gdje generirate novčani tok. Kod kratkoročnih kredita najčešće je to iz kratkoročne imovine tj. od potraživanja od kupaca. Banka može financirati generalno potraživanja koja imate od svojih kupaca ili možete predočiti veći ugovor s kupcem dobre kreditne sposobnosti. Zdrava razina kratkoročnih kredita je 10 do 15 posto poslovnih prihoda. S dugoročnim kreditima, najčešće, tvrtka otvara novo poglavlje svog poslovanja. Bilo da proširuje proizvodne kapacitete, bilo da kupuje novu tvrtku.

Kada i koji kredit. Dok kod kratkoročnoga kredita banka treba razumjeti npr. konkretan ugovor, kod dugoročnoga banka mora razumjeti vas, viziju vaše tvrtke, industriju u kojoj radite, dakle mora imati jasnu stratešku sliku. I nije važno je li tvrtka velika ili mala te financira li banka jedan ‘pick up’ za kombi-dostavu, mali obiteljski hotel na Jadranu ili novu tvornicu lijekova. U biti to je pitanje povjerenja da postojeća upravljačka/vlasnička struktura može ostvariti planirane ciljeve, dio kojih je i povrat kredita. Dugoročni krediti imaju vrlo snažan utjecaj na ekonomiju jer podupiru dizanje kompetencija vlasnika, upravljačke strukture i zaposlenika, dugoročnu stabilnost poslovanja i ostvarivanje ciljeva vlasnika – povećanje bogatstva. Ako imate potrebu financirati i PDV, to bi trebalo naglasiti banci jer će se PDV tretirati kao zaseban kredit koji se vraća iz drugih izvora.

Kada se kratkoročni krediti ne mogu otplatiti iz kratkoročnih potraživanja, refinanciraju se dugoročnim kreditom. Tada govorimo o restrukturiranju duga i ta transakcija predstavlja dio financijskog restrukturiranja tvrtki. Preustroj (restrukturiranje) podrazumijeva bitnu promjenu ponašanja tvrtke tj. strateško repozicioniranje tvrtke na tržištu, promjenu vlasničke strukture, promjenu poslovnih procesa pa onda i financijsko restrukturiranje. Tvrtke koje su uspješno prošle proces restrukturiranja obilježili su i promjena vlasničke strukture, i promjena upravljačke strukture i svježa novčana sredstva uložena u tvrtku. Dakle to ne znači samo otpustiti dio zaposlenika i tražiti dugoročni kredit u banci za reprogram obveza ili otvoriti predstečajnu nagodbu. Restrukturiranje podrazumijeva mnogo dublje promjene. Na žalost, pravih restrukturiranja kod nas nema (ili ih ima vrlo malo) pa će i većina predstečajnih nagodbi završiti stečajem i likvidacijom tvrtki. Bez obzira jeste li mikrotvrtka, mala, srednja ili velika tvrtka oko iskusnog bankara iz financijskih izvješća može pročitati mnogo i pripremiti kvalitetna pitanja za vlasničke/upravu. ‘Prokletstvo’ financijskih izvješća jest da zrcale poslovne odluke donesene u prijašnjem razdoblju te vas na neki način ogoljuju pred zainteresiranom javnošću.

Poslovni plan predstavlja vašu, u brojkama, materijaliziranu viziju. Banka ga ocjenjuje i procjenjuje u dijelu potencijala dugoročnog rasta, kretanja tržišta te tehnoškog razvoja. Kada bih dobio neki plan, nisam prvo išao gledati neto dobit, EBITDA, kapital, već sam čitao operativne i financijske pretpostavke plana. One su u načelu preoptimistične, što nije za zamjeriti poduzetnicima. Na pretpostavkama padaju dvije trećine svih zahtjeva za dugoročni kredit u prvom čitanju. Nakon toga slijedi popravni i slaganje gotovo pa novoga poslovnog plana. Koje su najčešće pogreške:

Preambiciozan rast količine prodanih proizvoda
Preambiciozan rast prihoda
Efikasnost proizvodnje u pravilu je precijenjena (kažete da ćete nešto proizvesti za x, a u stvarnosti je to znalo biti i do 170 posto više)
Nema projekcije novčanog toka. Novčani tok je za banku ključan jer se otplate kredita formiraju upravo prema tim projekcijama.
Nema analize osjetljivosti financijskog plana, odnosno simulacije kako bi moguće promjene plana utjecale na povrata kredita.

Najčešći operativni problemi plana:

Kvaliteta ljudi uključenih u proces/tvrtku. To je ključno. Misliš da uvijek možeš sam i sve najbolje nije realno
Tvrtka je u procesu generacijske tranzicije pa proces donošenja odluka (‘stari’ vs. ‘mladi’) traje dugo
Sagledavanje samo dijela projekta
Cijela poduzetnička inicijativa ovisi samo o uspjehu očekivane inovacije ili jedinstvenosti poslovnog modela
Dinamika realizacije pojedinih planiranih aktivnosti (planirano smanjenje troškova ili realizacija prihoda kasni, strojevi nisu isporučeni na vrijeme)
Podcjenjivanje tržišta – ‘ja mogu pokoriti tržište u roku od devet mjeseci’ svojevremeno mi je govorio jedan klijent (nije izdržao dvije godine i proglašio je PSN, naime na tržište se ubacio drugi igrač s jeftinijim dobavnim izvorom)
Neambicioznost u dijelu upravljanja troškovima.

Banci je važan trend kretanja prihoda jer upućuje na razinu poslovne aktivnosti. Ono što se promatra su poslovni prihodi, dakle prihodi iz osnovne djelatnosti bez ostalih ili izvanrednih (primjerice naplaćena ranije otpisana potrošnja) prihoda koji su prema svojoj prirodi jednokratni pa se na njih ne može ni računati u budućem razdoblju. No dobrom bankaru povećanje prihoda nije jedina važna stvar, on gleda na stvari malo šire i dugoročnije. Prije svega, mora se razumjeti kontekst i djelatnost u kojoj tvrtka radi. Iza nas je šest recesijskih godina u kojima su malobrojne tvrtke imale rast prihoda. No, nije suština u doba recesije povećavati prihode nauštrb dobiti. Dakle, povećanje prihoda dobrodošlo je, ali samo pod uvjetom da ga prati i odgovarajuća dobit. Zato ste uostalom i pokrenuli posao, zar ne! Banke stoga uspoređuju kako se vaši prihodi kreću u odnosu na djelatnost u kojoj radite. Ako vam prihodi rastu, a djelatnosti u kojoj radite u prosjeku padaju, tada ste bolji od prosjeka i to upućuje na određenu kvalitetu tvrtke. Uspoređuje se i profitna marža (neto dobit/prihod *100), kao relativan pokazatelj profitabilnosti, s maržom ostvarenom na razini djelatnosti.

Neto radni ili obrtni kapital ukazuje na veličinu poslovne aktivnosti u razdoblju od jedne godine te ukazuje koliko likvidne imovine tvrtka ima na raspolaganju za održavanje postojeće razine poslovanja te njegovo širenje. Kada od kratkoročne imovine (potraživanja od kupaca, zalihe i novac) oduzimamo kratkoročne obveze (prema dobavljačima, zaposlenima i državi), dobijemo razliku tj. obrtni kapital. No banke često kratkoročna potraživanja umanjuju za teško naplativa ili nenaplativa potraživanja. Uostalom, zato vas i traže da im pošaljete stanje kupaca i dobavljača te ročnost plaćanja dobavljačima i naplate od kupaca. Vrlo često poduzetnici ne uzimaju u obzir obrtna sredstva kada pokreću neku poslovnu aktivnost. Svi su koncentrirani na strojeve, automobile, uređaje i ostala pomagala. Međutim u brojnim slučajevima obrtna sredstva ključna. Stoga, kada predstavljate banci neki svoj projekt ili ideju, obvezno navedite iznos potrebnih obrtnih sredstava. I nemojte reći banci ‘to će biti moj udjel’ jer ćete najvećih problema imati upravo u tom dijelu. Naime, upravljanje kupcima, dobavljačima i zalihami nije jednostavna stvar (to sam siguran da dobro znate) i zahtijeva dosta umijeća, spretnosti na brzu detekciju problema i donošenje odluka. Bolje je od banke tražiti zaseban kredit za obrtna sredstva koji će biti usklađen s dugoročnim kreditom.

EBITDA ne mjeri toliko novčani tok koliko profitabilnost. Ono što banku interesira jest koliki novčani tok generira klijent kako bi se otplate kredita i samim tim ročnost kredita mogli uskladiti s navedenim otplatnim potencijalom. Tvrtka, dugoročno, mora investirati da bi opstala, pa se i kapitalna ulaganja (investicije) moraju uzeti u obzir.

Ovaj pokazatelj izračunava se kao omjer EBIT (operativne dobiti prije kamata i poreza) i plaćenih kamata i ostalih financijskih troškova. Pokazatelj ukazuje na sposobnost tvrtke da pokrije svoje kamatne rashode i druge financijske troškove svojom operativnom dobiti. Visok omjer upućuje na dobru financijsku poziciju tvrtke.

Ovaj pokazatelj razine zaduženosti ukazuje banci koliko godina morate ostvarivati prošlogodišnju razinu operativne dobiti kako biste mogli vratiti postojeću razinu financijskog duga. Pod financijskim dugom podrazumijevamo kratkoročni i dugoročni dug prema bankama i leasing kućama (financijski leasing). Zdrav omjer je manje od četiri godine i njega u Hrvatskoj nema mnogo tvrtki kako zbog manjeg broja tvrtki s operativnom dobiti tako i zbog velike zaduženosti ili nedovoljne kapitaliziranosti.

Ovaj pokazatelj govori banci koliki je udio u financiranju tvrtke kapital vlasnika, a koliki vjernika, u Hrvatskoj najčešće banke. Vlastito učešće podrazumijeva ne samo novac, već i drugu imovinu koju trebamo za realizaciju poduzetničke inicijative tj. konkretan projekt (automobil, oprema, nekretnina, sirovine i materijali i sl.). Banka obično očekuje minimalno 20 do 30 posto vlastitog učešća kako na razini projekta tako i u strukturi bilance tj. pasive. Visina vlastitog udjela ovisi o poduzetničkom iskustvu te o vrsti investicije. Banka će očekivati veći vlastiti udjel ako ulažete u nešto u čemu nemate prethodnog iskustva. Bitno joj je u što se ulaže te što se želi postići investicijom. Naime, ulaganje u nove tehnologije mnogo je rizičnije nego ulaganje u poznate tzv. stare industrije, pa banke često angažiraju vanjske stručnjake da procijene rizik.

Ova dva mobitela imaju kameru Dual Pixel kojom se mogu snimati svjetlije i oštrije fotografije i u uvjetima slabije rasvjete. Njome se može brže okidati i preciznije automatski fokusirati, a Motion Panorama donosi pokret uobičajenim panoramskim fotografijama. S7 ima dijagonalu zaslona od 5,1-inča, model S7 edge 5,5-inča. Za njihovu izradu rabljeno je zaobljeno staklo i metal, a uz to su vodonepropusni i otporni na prašinu. Kad je riječ o sučelju, novi izbornik Edge UX, dostupan na Galaxyjevu modelu S7 edge, nudi prečace za omiljene aplikacije i mogućnosti poput pristupa elektroničkoj pošti, selfieja ili panoramskog načina rada. Nudi se i mogućnost brzoga žičnog ili bežičnog punjenja baterije, a oba modela opremljena su i tzv. hibridnom ladicom za SIM karticu, s pomoću koje se može umetati memorijska kartica microSD kapaciteta do 200 gigabajta. Na nekim će tržištima, navode u Samsungu, ta ladica omogućiti umetanje druge SIM kartice u uređaj. Oba modela opremljena su aplikacijskim programskim sučeljem Vulkan za bogatu grafiku, a uz manju potrošnju baterije. S7 i S7 edge bit će dostupni u Hrvatskoj sredinom ožujka ove godine, a predbilježbe za korisnike iz Europe već su počele.

LG je predstavio pametni telefon G5 s potpuno novim dizajnom. Osim metalnog ‘unibody’ kućišta s klizno izmjenjivom baterijom G5 donosi modularni tip dizajna. Tako se G5, uz kolekciju popratnih uređaja LG Friends, među ostalim može transformirati u digitalni fotoaparat ili Hi-Fi player. Od ostalih novosti LG G5 nudi izbor između standardne i širokokutne kamere od 135 stupnjeva, a uza zaslon Always-on cijelo vrijeme korisnik dobiva obavijesti poput vremena a da ga uređaj pritom ‘ne budi’. Upotreba 3D Arc Glassa kod 5,3-inčnog zaslona uređaja stvara blagu zakrpljivost, a glatka obojena metalna površina stvorena je procesom mikrodizajn, navode u LG-u te ističu kako je izolirana antena nevidljivo integrirana u kućište bez utjecaja na metalni ‘unibody’ izgled. Spomenimo da uređaj rabi procesor Snapdragon 820, ima 4 GB radne memorije, 32 GB za pohranu podataka i microSD utor. Težina je 159 grama, a isporučivat će se u četiri boje – srebrnoj, titan, zlatnoj i ružičastoj.

Samsung je u paketu s novim modelima Galaxy predstavio i kameru Gear 360 s mogućnošću snimanja fotografija i videa u 360 stupnjeva. Kamera je opremljena dvostrukim lećama (‘riblje oko’), od kojih je svaka uparena s 15-megapikselnim fotografskim senzorom, što omogućuje snimanje 360-stupanjkih videozapisa razlučivosti 3840 x 1920 točaka ili fotografija razlučivosti 30 megapiksele. Tijekom izrade vodilo se računa i o mogućnostima snimanja u uvjetima slabije rasvjete, pa Gear 360 nudi tehnologiju Bright Lens s otvorom blende F2.0.