Porezna uprava neće značiti prisilu i neće biti neprijatelj poduzetnika. Učinkovita i transparentna naplata poreza te reorganizacija sustava Porezne uprave ključni su zadaci koje je minister financija postavio pred njezina novog šefa. Poduzetnici velike nade polažu u tandem Marić – Zrinušić, koji ima iskustvo iz privatnog sektora.
Ko je vjerovati ljudima koji ga poznaju, novi ravnatelj Porezne uprave Zdravko Zrinušić mogao bi uvesti novu filozofiju u pristupu toga omraženog tijela prema poduzetnicima. Na pitanje što će mu biti fokus na novoj funkciji Zrinušić je kratko za Lider komentirao da će to biti ono što je najavila Vlada, odnosno resorni ministar, izrekavši pritom potencijalnu ključnu razliku ‘da to ne znači prisilu i neprijateljsko stajalište prema poduzetnicima’.
A minister financija Zdravko Marić nedavno je jasno rekao što očekuje od svog pomoćnika i ravnatelja Porezne uprave i koja su mu dva osnovna zadatka: ‘Učinkovita i transparentna naplata poreza, a s druge strane reorganizacija sustava Porezne uprave, uz uključivanje domaćih i inozemnih poreznih stručnjaka kako bismo napravili sveobuhvatni pregled i analizu i u skladu s tim poduzeli neke korake.’ Zrinušić je u ponedjeljak preuzeo upravljanje Poreznom upravom pa nije želio davati iscrpne izjave za medije dok ne upozna suradnike i njima predstavi nove smjernice. Iz onog što je najavio Marić vidi se u kojem će smjeru načelno ići. Iako ove godine ne planira nikakve zahvate ni promjene u poreznom sustavu, novi je minister financija više puta istaknuo da taj sustav nije u najboljem stanju i da ga treba temeljito analizirati. Također, uporno ističe kako su porezna stabilnost i sigurnost iznimno važne. Marić i Zrinušić bi, smatraju upućeni, trebali biti dobar tim jer se poznaju i slično razmišljaju.
A Zrinušić je, prema životopisu, zasigurno kvalificiran za novu funkciju. Diplomirao je 1990. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i cijelu je dosadašnju karijeru proveo u financijskom sektoru, ali na vrlo različitim funkcijama. Počeo je kao referent, inspektor i revizor u Službi društvenoga knjigovodstva, a od 1993. do 2001. bio je na različitim funkcijama u Financijskoj policiji, od inspektora do pomoćnika ministra i glavnog inspektora. Kraće vrijeme od 1997. do 1998. bio je predstojnik Ureda za sprečavanje pranja novca, a na tu je temu objavio i nekoliko članaka. Osim toga, koautor je nekoliko radova na temu financijskog modeliranja. Od 2002. počinje karijeru u privatnom sektoru. Prvo je tri godine proveo u Sunce osiguranju, prvo kao savjetnik u Upravi, a potom kao član Uprave.
Jedina je iznimka u tom dugom stažu u Štedbanci bio izlet na mjesto predsjednika Uprave državnog Croatia osiguranja u razdoblju od 2010. do 2012. godine. Zrinušić je na čelo najvećega domaćeg osiguravateljnog društva postavljen u mandatu vlade Jadranke Kosor kada je ministar financija bio Ivan Šuker, s kojim je Zrinušić blizak. Na čelu Croatia osiguranja naslijedio je, kao HDZ-ov kandidat, kontroverznog bivšeg HSLS-ovca Hrvoja Vojkovića. Nakon promjene vlasti Zrinušića je nakon nepunog mandata zamijenio Krešimir Starčević, još jedan kontroverzni kadar, zamjenik predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju u mandatu Račanove vlade i kasnije član Uprave Hypo banke, kojeg je na tu funkciju uoči privatizacije Croatia osiguranja postavio Slavko Linić. Zrinušić je u Croatia osiguranje doveden s ciljem spašavanja tvrtke čije je poslovanje tonulo, a bujala proizvodnja afera i trošilo se šakom i kapom u Vojkovićevo vrijeme. U kratkom mandatu Zrinušić je uspio smanjiti pad prihoda i ukupno zaračunate premije i znatno povećati bruto dobit rezanjem rashoda. No iz tog se vremena uza Zrinušića i njegovog kolegu iz Uprave Silvanu Ivančić veže i jedna afera: dodjela upitnoga kredita tvrtki Coning Radimira Čačića, netom prije parlamentarnih izbora. Iz CO-a su tada opovrgnuli pogodovanje.