Distribuirani sadržaji već dulje grade most između klasičnog novinarstva i društvenih mreža, a u ovoj godini doživljavaju pravu eksploziju. Komocija, pa slobodno možemo reći i razmaženost prosječnoga korisnika interneta s vremenom samo rastu, a na tom valu razvijaju se i evoluiraju nove platforme. Ne morate biti Metuzalem da se prisjetite velikoga internetskog praska koji je izdavače novina prisilio da svoje sadržaje ponude online, redom su se morali pokoriti mreži svih mreža, ma kako skeptični bili u početku. Od tada se mnogo toga promijenilo, iznikla je cijela kiberinfrastruktura koja je još donedavno bila nezamisliva, a kao vrhunac selidbe opće populacije na internet dobili smo društvene mreže. O njihovoj veličini, dosegu, marketinškoj snazi i potencijalu nećemo trošiti riječi, ali ono čime se hoćemo pozabaviti jest njihov utjecaj na medije, odnosno kreatore sadržaja.
Baš kao što je internet bio vlak koji se nije smjelo propustiti, danas su to društvene mreže. Ako niste na Facebooku, LinkedInu, Twitteru itd., patit ćete od kroničnog nedostatka klikova, a samim time i vaš budžet. No ni veliki igrači u svijetu socijalnih medija više si ne mogu priuštiti ignoriranje sadržaja jakih novinskih kuća. Zapravo je došlo do međuovisnosti novinarstva i društvenih mreža, a ta simbioza zasad solidno funkcionira. Pitanje je samo dokad i na čiju će stranu vaga pretegnuti.
Izdavači se sve više odriču ‘suverenosti’ i primorani su svoje sadržaje dijeliti na platformama nad kojima nemaju nikakvu kontrolu. Isplati li se takav potez ili su se jeftino prodali, za šaku klikova? Da bi odgovorili na to, prvo moramo pogledati stanje na tržištu i ustanoviti tko je u glavnim ulogama. Divovi poput Facebooka, Googlea, Applea i Twittera predvode karavanu, a slijede ih brojne druge kompanije oko kojih se vrte milijarde dolara i korisnika.
Facebook je najkonkretniji monopol u distribuciji, ima više od milijardu korisnika po danu, a za čak 63 posto njih primarni je izvor vijesti i informiranja. Izdavačima je već ponudio da sadržaje distribuiraju direktno preko njega, bez objavljivanja na matičnim web-portalima, a on će im zauzvrat svojim naprednim tehnologijama prikupljanja i proučavanja podataka omogućiti mnogo bolju zaradu od oglasa. Ta bi se zarada onda dijelila između novinarskih kuća i Facebooka. Zvuči fer, on vama mnogo veći doseg, vi njemu sadržaje, ali je li doista tako?
Prije nekoliko godina Facebookov model zasnivao se na načelu – reklamirajte se na našoj mreži i donijet ćemo vam veći promet, a sada već nudi drugačiju pogodbu – odreknite se dijela svoje neovisnosti, dođite na naš teren, a mi ćemo se pobrinuti da vam se to isplati. Nedavno su uveli Instant Articles, novi format distribucije linkova na mobitelima, o čijoj je uspješnosti još rano govoriti, ali koji bi umjesto dosadašnje uzajamne koristi mogao prevagnuti u korist Facebooka jer smanjuje vjerojatnost da će čitatelji posjećivati stranicu originalnoga kreatora sadržaja, budući da vijest može pročitati i bez toga. Ukratko, Facebook polako monopolizira distribuciju medijskih sadržaja, a to nikada nije dobro. Da, kratkoročno ćete imati više klikova, ali dugoročno gubite prepoznatljivost vlastitog brenda. Kada jednom prihvatite način rada platformi za distribuciju sadržaja, ograničeni ste njihovim modelom, unatoč tome što dopuštaju dozu personalizacije. Ponavljamo, prerano je za bilo kakve konkretne zaključke, ali poučeni dosadašnjim iskustvom puzajuće ‘konsolidacije’ svega i svačega, lakonski i laokontski poručujemo – čuvajte se monopolista i kad darove nose.
Kod korisnika Twittera slična je situacija, za više od 60 posto njih upravo je ta društvena mreža primarni izvor informiranja, razlika je samo u trostruko manjem broju korisnika i njihovoj dobi (Facebook od 30 do 60 godina, Twitter od 25 do 55). Twitterova nova platforma za distribuciju sadržaja zove se Moments, a cilja na brzo prenošenje prijelomnih vijesti i prepkiranje sadržaja koji već postoje na društvenim mrežama. Uspjeh Momentsa ovisit će o tome koliko će novih korisnika privući na mrežu i kojeg profila, za sada je riječ samo o zanimljivoj tehnološkoj novotariji koja tek treba zaživjeti.
