Home / Informacije / Novinaromati i novinaromlati

Novinaromati i novinaromlati

Istraživanja su pokazala da se nasilni kriminalci lakše smiruju smjesti li ih se u zatvorske sobe ružičastih zidova. Skladatelj Richard Wagner volio je nositi ružičasto svinjeno donje rublje. Poznato je da pogled u nešto ružičasto povećava puls i krvni tlak. Ružičasta vrpca simbol je borbe za rano otkrivanje raka dojke, zloćudne bolesti od koje oboli svaka deseta žena u Hrvatskoj, a svake ih godine umre oko tisuću. Od 1893. časopis Financial Times tiska svoje stranice na ružičastom papiru kako bi se razlikovao od konkurencije. Dijamant zvan Ružičasta zvijezda prodan je 2013. za 52 milijuna funti, što je rekordna cijena ikada postignuta za jedan dragulj. Ružičasta boja dobila je svoj naziv u 17. stoljeću.

Svašta se može doznati o ružičastoj boji jednostavnim internetskim pretraživanjem. Treba samo upisati prikladne ključne riječi, u ovom slučaju ‘ružičaste činjenice’ (što je ‘prepjev’ s engleskoga), i ‘izgugla’ se najmanje 166 milijuna rezultata koji otkrivaju kojekakve podatke o ružičastoj boji. Zatim se može, bez duboka razmišljanja, mlatiti praznu slamu u ružičastom ozračju. Ili, poput kakva automata, te podatke možete smjestiti i objaviti bez problema i na stranicama specijaliziranoga poslovnog časopisa. Za koju godinu slična praksa kopije stanja (ili prevođenja i prepisivanja i objavljivanja tuđih informacija) mogla bi dosaditi ljudima pa će je obavljati programi. Za razmjenu podataka roboti, automati, ne bi preselili offline?! Zapravo, već rade u redakcijama.

Automatizacija novinarstva počela je usporedno s pokušajima vraćanja ugleda profesiji, planovima da mediji uočavaju probleme i nude rješenja. Nastale su i cijele teorije o konstruktivnom novinarstvu koje ne bi bilo plitko, žuto ni ružičasto, nego bi pozitivom popravljalo svijet. Novinari ne bi mlatili po istim crnjacima i nijansama sive nego bi činili ono što automati ne mogu – istraživali bi na terenu, povezivali, nadahnjivali. Mali je problem što im taj posao otežava činjenica da oglasna industrija, koja im daje i oduzima energiju, raste sramežljivo. U odnosu na prethodnu godinu, prema prvim podacima, ulaganja u oglase po medijima u Hrvatskoj u 2015. rasla su, ali samo za 1,3 posto. Problem je i ako je većini, među svim informacijama o ružičastoj početka, najdojmljivija ona o tome kakve je gaće nosio Wagner. Novinarstvo bi u tom slučaju stvarno bilo u gabuli. Bez obzira na to bavili li se njime novinaromati ili novinaromlati.