Praksa u Erste banci

Nakon prošlogodišnjega pozitivnog iskustva Erste banka ponovno pokreće program tromjesečne stručne plaćene studentske prakse ‘Generalna proba’. Uz Ekonomski fakultet u Zagrebu suradnju je sada proširila na riječki Ekonomski fakultet pa će riječki studenti praksu obaviti u Erste banci u Rijeci.

Kako bi se studentima praksa omogućila cijelo ljeto, program počinje 15. lipnja i traje do 15. rujna. Cilj je privući najbolje studente pete godine, tj. one koji upravo završavaju fakultet i traže posao, te ih motivirati da postanu dio tima Erste banke, ali i na duljoj ih praksi bolje upoznati te organizacijskim dijelovima koji traže zaposlenike omogućiti u drugoj polovini godine već spremne kandidate koji mogu odmah početi raditi. Koordinatorica programa Marija Markus objašnjava da je praksa zamišljena tako da sadržava edukacijski dio koji se sastoji od uvodnog predavanja, treninga mekih vještina i rada s mentorom te uključivanje u svakodnevni rad određene organizacijske jedinice.

Prošle su godine studenti prije angažmana prošli selekcijski proces u kojem smo odabrali deset najboljih. Bili su raspoređeni u skladu s rezultatima selekcijskog procesa, ali i potrebama organizacijskih jedinica – govorit će Markus, dodajući da se u budućnosti nadaju suradnju proširiti i na druge fakultete i gradove.

Jedna od prošlogodišnjih polaznika prakse bila je Marina Pavljak. Petra Pavunc, mentorica iz Sektora gospodarstva, kaže da je Marina pokazala izrazitu aktivnost u radu, samostalnost, brzinu i točnost u izvršavanju svih zadataka. I njezini kolege iz Komercijalnoga centra dijele to mišljenje.

Marina je prošla sve segmente u Komercijalnom centru i u svakom smo se dijelu trudili što više je operativno uključiti u posao kako bismo vidjeli njezine sposobnosti i vještine. U svakom segmentu opravdala je iskazano povjerenje. Maksimalno je angažirana, kolegijalna, simpatična i komunikativna – ističe Pavunc. Dodaje da je imala prilike biti mentorica nekim od kolega, no kaže da se toliko angažirala i takav način rada nađe kod rijetkih pojedinaca. Iako tijekom godine na razini Erste grupe u Hrvatskoj prođe 80-ak praktikanta, direktorica Ljudskih potencijala Maja Crnjak napominje kako je ovaj program malo drugačiji: – Cilj je ‘Generalne probe’, kao što i naziv kaže, najboljim studentima što bolje predočiti stvarni poslovni život. To uključuje dobrog mentora, praktični rad i prve male, ali prave odgovornosti – ističe Crnjak.

Cilj je ‘Generalne probe’ najboljim studentima što bolje predočiti stvarni poslovni život. To uključuje dobrog mentora, praktični rad i prve male, ali prave odgovornosti.

Pojavom društvenih mreža, a, hvala Bogu, danas ih ima, mnogo se toga promijenilo u svakodnevnom životu pojedinca. Informacije su počele kolati nevjerojatnom brzinom. Nekada davno, najvažnijim ‘breaking’ iliti izvanrednim informacijama ipak je trebao neko vrijeme da dođu do čitatelja, slušatelja ili gledatelja. Na studijima novinarstva radio je nekada davno bio definiran kao najbrži mediji. No danas se ta definicija može zaboraviti. Društvene mreže preuzele su funkciju najbržih medija jer putem njih u roku od nekoliko sekundi jedna informacija može doprijeti do stotina tisuća, čak i milijuna ljudi. I tako je nastao ‘crowdsourcing’.

‘Crowdsourcing’ je novi fenomen, koji je ojačao nakon pojavljivanja društvenih mreža. Danas bilo tko može napisati svoj članak, analizu, pohvaliti ili napasti nekoga, a prije je to bilo rezervirano isključivo za medije. To ima mnoge pozitivne učinke, ali i nedostatke – kaže Daniel Ackermann, član Uprave Hrvatskog udruženja društava za tržišno komuniciranje (HURA) i CEO agencije Degordian.

Pozitivno je, ističe Ackermann, to da se producira mnogo više sadržaja i da katkad autor zna i više o nekoj materiji od novinara iz medija.

Glavni je nedostatak upravo iznimno velika količina sadržaja, koji može biti nestrukturiran te nije pouzdan. Mediji ipak posjeduju brend i ogromne investicije te nastoje jamčiti za pouzdanost sadržaja. Dok kod ‘crowdsourcinga’ postoji mogućnost neistinitog…