Home / Biznis i politika / Tko su uzori hrvatskih biznismena

Tko su uzori hrvatskih biznismena

Domaći poduzetnici inspiraciju u poslu i životu nalaze među poznatim svjetskim i hrvatskim biznismenima, ali i među članovima svojih obitelji. Dive se znanstvenicima, sportašima, rokerima. Uzimaju od svakoga pomalo.

Želio bih pjevati kao Bruce Springsteen, još češće kao Joe Strummer. Mile Kekin je rekao sve o državi, životu i ženama onako kako bih ja želio da mogu reći. Njima mogu dodati još i Billa Gatesa, Nikolu Teslu, Davida Bowieja i znanstvenika Marina Soljačića. Da ne zaboravim i Jima Morrisona, koji je imao frizuru kakvu sam uvijek želio imati. Na kraju krajeva, i sam sebi ponekad sam uzor jer se znam prisjetiti kako sam neke stvari pametno napravio ili pak totalno zeznuo. Pa to onda ne ponavljam.

Tako suvlasnik Spana Nikola Dujmović odgovara na naše pitanje: “Tko vam je uzor u životu i biznisu?” Za Dujmovića biznis i život nisu razdvojeni. Pa je uzeo od svakoga pomalo – uključujući i od sebe. I nije jedini.

Mnogi hrvatski poduzetnici imaju više od jednog uzora iz različitih sfera života i biznisa. Od njih uče, u njima traže inspiraciju. Jer, uzor bi prema nekoj definiciji trebala biti osoba koja nadahnjuje, ostavlja jak utisak. Netko od koga možete i želite nešto dobroga naučiti. Dakle, ne Hitler ili don Vito Corleone.

Netko tko ima širok spektar vrlina (a mane vješto skriva). Netko tko mijenja svijet. Jer je ispred svog vremena. Vizionar. Recimo, čovjek koji stoji iza brenda ‘jabuka’ Steve Jobs, osnivač Facebooka Mark Zuckerberg, osnivač Microsofta Bill Gates. Nikola Tesla ili papa Franjo. Netko tko iza sebe ima iskustvo, zavidno znanje ili uspjeh. Poput američkog inženjera i poduzetnika Elona Muska, pravog ‘vuka s Wall Streeta’ Jordana Belforta. Ili na domaćoj sceni vlasnika Orbica Branka Roglića ili vlasnika Agrokora Ivice Todorića.

Izdavačka i oglašivačka industrija prošle su se godine više nego ikada prije suočile s prijetećim izazovom softvera za izbjegavanje oglasa, ‘adblockera’. Djelost milijuna korisnika Adblock Plusa, 1Blockera, Crystala, Purify Blockera, uBlock Adguarda, uBlock Origina, Adamanta, Block Beara ili Blockra ne želi na internetskim stranicama koje posjećuju gledati nametljive oglase. Budući da ih je mnogo, kidaju im živce, ometaju čitanje, ali i ruše ugled oglašivačima i izdavačima. Zato su izdavači i oglašivači zabrinuti za svoju budućnost jer bilježe gubitke u milijardama dolara.

Pri tome su najspominjaniji primjeri u borbi za očuvanje oglasa i čitatelja na internetskim stranicama Washington Post i Bild. Prvi je tako u rujnu počeo zaustavljati pristup korisnicima sa softverima protiv oglasa pitajući ih žele li možda ipak postati njegovi pretplatnici, a otprilike mjesec dana poslije vlasnik Bilda, izdavačka kuća Axel Springer onemogućila je pristup Bildovim stranicama svima koji nisu naknuli program ili se pretplatili. Tridesetak je dana nakon tih mjera Axel Springer objavio da je većina korisnika odlučila odustati od zaustavljanja oglasa, pa je udio čitatelja koji nisu htjeli oglase pao s 23 posto na jednu značenku.

Za izbor između donacije za stranicu ili isključenja zaustavljanja oglasa odlučile su se mnoge internetske stranice, no to nije polučilo očekivan uspjeh. Ispostavilo se, naime, da se protiv povećanja izbjegavanja oglasa najbolje može boriti ako se korisnicima – upoznaju.

To je spoznalo i norveški tabloid Verdens Gang (VG). Ondje već dulje prate priču s izbjegavanjem oglasa pa su nakon anketiranja korisnika ‘adblockera’ zaključili da oni zapravo žele samo poboljšati stranicu. Objasnili su korisnicima da zaraduju na oglasima, što je smanjilo izbjegavanje oglasa s 18 na 14 posto. Nakon toga odlučili su poslati upitnik 25.000 preostalih protivnika oglasa kako bi doznali što više o njima. Ispostavilo se da je riječ uglavnom o muškarcima od 18 do 29 godina, dakle mogućim dugogodišnjim čitateljima VG-a.

Da ih ne bi izgubili, prihvatili su njihove primjedbe. Utvrdilo se da su spremni prihvatiti oglase pod nekim uvjetima, poput bržeg učitavanja stranice, uklanjanja treperavih oglasa ili onih koji iskaču, a nisu im smetali oglasi za ciljane korisnike. Pritužbe na dosadne oglase VG je odlučio prosljediti oglašivačkim tvrtkama i njihovim klijentima kako bi svi zajedno poboljšali oglašavanje. VG sada svim korisnicima s ‘adblockerima’ na mjestima na kojima su oglasi prikaže poruku da se prihodima od njih financira novinarstvo. Ponuđena je i tipka koja kad se pritisne prikaže oglas.