2. DRUŠTVA ZA OSIGURANJE I REOSIGURANJE

Izvori: Hanfa (privremeni nerevidirani podaci o poslovanju 31. 12. 2015.) i Sudski registar (predsjednici uprava).

S prošlogodišnjeg popisa ispal su Sunce osiguranje, koje je 21. 12. 2015. pripojeno Uniqa osiguranju, i KD Životno osiguranje, koje je pripojeno društvu Adriatic Slovenica Zavarovalna družba d.d. i u Hrvatskoj će poslovati kao Adriatic Slovenica d.d., podružnica Zagreb.

1 iz dobiti u gubitak; 2 smanjen gubitak; 3 iz gubitka u dobit; 4 povećan gubitak.

• Od 16. 7. 2015. umjesto Sanje Ćorić.

** Od 30. 9. 2015. kao zamjenik predsjednika Uprave umjesto Ivane Andabak koja više nije predsjednica.

ANDRIJA MIKULIĆ: Inspektore treba što prije izvući iz ministarstava i vratiti u Državni inspektorat te usporedno brzo donijeti plan za suzbijanje sive ekonomije.

Govorio o proširenju ovlasti Inspektorata i promjeni Zakona o DI-ju kojim bi se, osim gospodarskog, obuhvatio i društveni aspekt tržišta. Preko noći donesena je odluka da se ta institucija ugasi – komentira Jordanić.

Jordanić kao jamac sigurnosti. Rasturanju tako moćne institucije koja je imala ugled i snagu mnogi su se čudili, ali nisu reagirali; ni HGK ni HUP. Otvoreno su se protivili toj odluci jedino GONG i Udruga za zaštitu potrošača koju vodi Ilija Rkman. – Državni inspektorat prebrzo je ukinut, bez bilo kakve analize i studije. Država i tržište imali su mač koji je uređivao odnose. Znalo se tko je Branko Jordanić, njegov glas imao je težinu i bio je jamstvo sigurnosti. Danas se ne zna tko vodi glavnu riječ, to svakako ne može biti neki pomoćnik ministra koji se mijenja svake četiri godine. Građani nakon dvije godine još uvijek pojma nemaju kome se trebaju obratiti se za pomoć – komentira Rkman.

Dragan Zelić iz Gonga kaže da se ukinjanjem DI-ja stvorila situacija sistemskog sukoba interesa jer inspekcije locirane unutar ministarstava nadziru zakonitost rada ministarstva, što u hrvatskom upravljačkom kontekstu obilježenom neprimjerenim utjecajem viših upravljačkih i političkih struktura rezultira znatnim povećanjem rizika u provedbi nadzora. – Stoga treba pozdraviti najavu ponovne uspostave DI-ja, koji ne smije biti političko tijelo već neovisna institucija s visokim standardima djelovanja u zaštiti općeg interesa građana i izgradnje povjerenja građana u javnu vlast – zaključuje Zelić.

Koliko su stvari danas raspršene i nekoordinirane shvatili smo kad smo s adresa pet ministarstava zatražili podatke o rezultatima rada njihovih inspekcija u posljednje dvije godine. Za razliku od nekadašnjeg Izvještaja DI-ja u kojem se na jednom mjestu moglo saznati sve o prekršajima i sankcijama u Hrvatskoj, neka ministarstva danas nemaju usklađene podatke ni za inspekcije unutar vlastite institucije, a kamoli između njih pet. Tako da nije bilo moguće napraviti objektivnu paralelu sa svim podacima prije i poslije postojanja DI-ja. Osim toga zadnji javno dostupni podaci o radu DI-ja su iz 2012. Nigdje javno nije objavljeno Izvješće o njegovom radu za 2013. godinu iako je to tijelo ukinuto 2014. godine. To znači da je odluka o ukinjanju donesena bez ikakve analize poslovanja DI-ja u 2013. Naši izvori tvrde da je zbog takvog postupka ostalo neriješeno čak 65 tisuća predmeta.

Priznanje Ministarstva gospodarstva. Za razliku od četiri ministarstava koja nisu željela komentirati povratak DI-ja, u Ministarstvu gospodarstva priznaju da podjela inspekcijskih poslova gospodarske inspekcije nije adekvatno utjecala na hrvatsko gospodarstvo. – Segmentiranost inspekcijskih nadzora u području prometa robe i usluga, uključujući ugoštajstvo i turizam, dovela je do dodatnih opterećenja gospodarskih subjekata. Primjerice, nadzor u trgovini obavlja tržišna inspekcija Ministarstva gospodarstva s aspekta primjene zakonodavstva u području zaštite potrošača i sigurnosti proizvoda, a ako je riječ o ispunjavanju propisa.