Česte izmjene poreznih obrazaca tvrtke plaćaju desetke tisuća kuna

Svaki put kada PU mijenja pravilnike radi dobivanja najčešće nebitnih podataka, primorava tvrtke i računovođe da plate programere kako bi im ‘uštimali’ porezne obrasce.

Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisa, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatele Lidera kao pojedine u njihovim neravnopravnim sporovima s glomaznom državnom upravom.

U neformalnom razgovoru s jednom gospodom iz računovodstvenog servisa saznal sam da svako malo mora plaćati 400 kuna programeru kako bi unio promjene u obrasce koje je propisala Porezna uprava. Riječ je najčešće o banalnim promjenama u obrascima JOPPD-a, ali i drugima poput obrasca OPZ-STAT-1. Zadržat ćemo se na ta dva. Da su računovodstveni servisi i tvrtke koje imaju svoje računovodstvene odjele svako malo primorane platiti programerima uslugu programiranja potvrdio nam je i još jedan sugovornik, također vlasnik računovodstvenog servisa. On kaže da je prošle godine sâm zbog tih banalnih promjena morao potrošiti 28 tisuća kuna. Riječ je o tome da Porezna uprava promijeni pravilnik o nekom obrascu pa, primjerice, linija na koju se upisuju podaci prijeđe u drugi red ili se pak doda neka riječ koja nije bila nužna pa poremeti strukturu obrasca.

Posebno je zanimljiva situacija kada u jednoj izmjeni pravilnika donesu neku krupniju izmjenu u obrascu, što se može opravdati kao nešto što je nužno. A onda, primjerice, propišu da u JOPPD obrascu osim izvještaja o dnevnicama traže i izvještaje o drugim isplatama. A onda nakon mjesec dana zaključe da to nije potrebno i opet promijene pravilnik izbacujući to iz obrasca. Zbog toga moramo angažirati programera i dvaput ga platiti – priča sugovornik ljutit zbog poreznih ‘akrobacija’. Cijena koju programer plaća gospoda iz malog računovodstvenog servisa je 400 kuna i veli da je lani samo zbog toga potrošila blizu pet tisuća kuna. Vlasnik pak računovodstvenog servisa, naš drugi sugovornik, plaća uslugu između 300 i 500 kuna, ali on ima tri softvera kojima se koristi za klijente tvrtke različitih veličina.

Posebna je priča s obrascem OPZ-STAT-1, u koji su poduzetnici trebali upisivati podatke o svojim dužnicima i navesti koliko su dužni. Lider je o tome pisao, a cilj države nije bio pomoći tvrtkama da utjeraju dugove, nego da ona utjera dug za PDV. Naime, državi i dalje isporučitelji robe/usluge (s više od tri milijuna kuna prihoda) plaćaju PDV prema nenaplaćenoj fakturi, ali ako ga ne može naplatiti, utjerat će ga od dužnika.

Rok za slanje tih podataka za 2015. bio je do 29. veljače, ali dva tjedna prije roka Porezna ga je uprava prolongirala na 1. rujna kada će se osim za 2015. morati unijeti i podaci za prva dva kvartala 2016. To pak znači i izmjenu obrasca, pa će se računovođe ponovo morati mašiti za džep. Naš sugovornik kaže da je samo za pripremu tog obrasca platio 13.500 kuna programerima, a sad će ga ponovo morati mijenjati i, kako kaže, nije sigurno hoće li se možda još nešto promijeniti do 1. rujna. I dosta je pesimističan.

Na kraju, zanimljivo je da su te aktivnosti Porezne uprave uzrokovale i poremećaje u ponudi i potražnji usluga programera. Kako je Porezna počela svako malo mijenjati te obrasce, programeri su postali angažirani, potražnja je skočila pa je zbog toga i cijena usluge programiranja porasla. Cijena programiranja do prije godinu dana bila je u visini 15 posto od vrijednosti softvera, ali kako su uvedeni razni elektronički obrasci i s njima često izmjene, ta cijena danas iznosi 20 posto od vrijednosti softvera. Nastavi li Porezna uprava unositi nered čestim izmjenama obrasaca, nanijet će samo štetu računovodstvenim servisima i tvrtkama, a neće dobivati informacije korisnije od ovih koje dobiva.