-
Što domaćinstvo takve konferencije znači za Hrvatsku i domaće startupove? – To znači da ćemo u Zagrebu imati najjaču konferenciju u Europi, koja će okupiti više od 1700 sudionika, od čega više od 400 investitora i 100 startupova iz cijelog svijeta. Doći će i predsjednici nekih država i predstavnici europskih vlada. Cilj je toga velikog poslovnog događaja povezati investitore i poslovne anđele sa startup-poduzetnicima te dodatno potaknuti razvoj i konkurentnost poduzetništva u Hrvatskoj, ali i zemljama u okruženju. Startupovi će imati priliku čuti razmišljanja vodećih ljudi svijeta i družiti se s njima. Probati ćemo dovesti neka od najvećih svjetskih imena poput Elona Muska i Richarda Bransona. U sklopu konferencije imat ćemo i startup-natjecanje, pokušat ćemo napraviti program koji će iznijediti 15 startupova koji će kasnije dobiti priliku za daljnji razvoj. To će biti svojevrsna tri u jedan konferencija jer će i Zagreb-Connect i Balkan Venture Forum biti dio tog događaja.
-
Možda se poveća i interes stranih poslovnih anđela za ulaganje u domaće startup-tvrkte? – Nadamo se da ćemo privući pozornost. U Craneu smo ponosni na našega prvog inozemnog člana, Aljošu Domijana, jednog od najjačih slovenskih poslovnjaka, koji se sâm javio i postao član udruženja. U Sloveniji također postoji udruženje poslovnih anđela, mnogo naprednije od našeg, tamo je mnogo više investicija i startupova jer je i ekosustav mnogo napredniji.
-
Kako stoji Crane – koliko imate članova, koliko je dosad bilo investicija i kako su završile? – Crane ima 30-ak članova, većina je javna, a par je poduzetnika željelo ostati anonimno. Prošle godine imali 195 tisuća eura investicija, što je dvostruko više nego godinu prije. Od 2008. bilo je 23 milijuna kuna investicija u 30-ak projekta. Većina je tvrtki u koje su uložili poslovni anđeli opstala. Nije bilo nekih velikih ‘exita’, ali ako gledamo broj tvrtki i to da danas zapošljavaju više od 200 ljudi, možemo biti zadovoljni.
-
Što je ambicija Cranea? Kakvi su trendovi među poslovnim anđelima u Europi i svijetu? – Ambicija nam je da se poveća broj investicija i da svojim radom pridonosimo promjenama u Hrvatskoj. Nastojat ćemo gurati ciljeve poduzetništva i raditi na promjeni poslovne klime. Dok god imamo ovoliko umirovljenika i zaposlenih u javnom sektoru, a poduzetnici su ugrožena vrsta premda vuku gospodarstvo, neće nam biti dobro. Cilj nam je ojačati i na europskoj razini i raditi neke promjene. Lani su poslovni anđeli u Europi uložili 7,5 milijardi eura.
-
Zašto nema više investicija u Hrvatskoj? – Zato što ekosustav u Hrvatskoj još nije povoljan za investicije. Recimo, u Turskoj poslovnim anđelima imaju 75 posto porezne olakšice na iznose do 300 tisuća eura ako ulažu u startupove. To je najljepši poziv za ulaganje u startupove. U Hrvatskoj je vrlo teško poslovati, a o olakšicama nećemo ni govoriti.
-
Jesu li takve porezne olakšice ikad bile tema kod nas? – Koliko znam, nisu. Ali veselim se da ćemo i o tome uskoro moći razgovarati s ministrom financija. Dok se ne definira okvir za investiranje, teško je očekivati više investicija. U EU su različiti stupnjevi i modaliteti olakšica za ulaganja u startupove. Od naših kolega možemo dobiti gotove zakonske prijedloge koje samo treba prevesti. Vjerujem da bi to bio snažan poticaj za ulaganja. Ljudi čuvaju novac u bankama, a poduzetnici plaćaju veliki porez na dobit. Mnogi bi radije uložili u startup nego platili porez na dobit, a time bi se i ubrzao protok kapitala.
-
Što će još biti prijedlozi i zahtjevi Cranea na sastanku s ministrom financija i drugim ministrima? – Jedna od važnijih stvari za olakšavanje poslovanja startupova potpisivanje je sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a. Ne znam zašto to dosad nije učinjeno, ali to je velika prepreka za domaće tvrtke, koje zbog toga moraju odlaziti iz Hrvatske. Druga je stvar olakšavanje odnosa poduzetnik – Porezna uprava, koja bi trebala biti savjetnik, a ne represor. Prvo i najvažnije je da se pojednostavni poslovanje i ukinu takvi apsurdni poput plaćanja predujma poreza na dobit što je, osim što je beskamatno kreditiranje države, malim tvrtkama direktni udar na likvidnost. Zatim je tu Zakon o minimalnoj plaći članova uprave. Kako si jedan startup može isplatiti 7900 kuna, plus doprinosi, kad nema ni za minimalnu plaću, ne isplaćuje si ni neto plaću. Znam za primjer gdje je poduzetnik ovršen jer nije sam sebi isplatio neto plaću. To je direktni udar na startupove. Ne možemo ići naprijed dok se te neke osnovne stvari ne riješe.
-
Očekujete li sada malo više sluha budući da premijer i ministar financija dolaze iz privatnog sektora? Premijer je nekoliko puta, ničim izazvan, i sâm spomenuo startupove, ICT itd. – Krajnje je vrijeme da se nešto promijeni i nadam se promjenama budući da je premijer bio menadžer. Prošla je vlada napravila nekoliko dobrih poteza, poput onog da se PDV plaća po naplati za tvrtke do tri milijuna kuna prihoda, ali takvih je poteza bilo premalo. Premijer je spomenuo četiri centra za startupove, ali čudim se zašto raditi novu infrastrukturu umjesto da iskoristimo HGK, koji već ima 20 podružnica po Hrvatskoj. Mnogo se stvari mora promijeniti. U Hrvatskoj je bila revolucija kada smo sveli osnivanje tvrtki na sedam dana, ali to je u stvarnosti relativno. Crane osniva tvrtku za organizaciju konferencije i već 30 dana čeka odobrenje za njezino ime. Vani se sve rješava online za jedan dan.
-
Koliko kasnimo za takvim zemljama? – Barem pet godina, a sve te stvari mogu se riješiti u pola godine bez velikih komplikacija i mijenjanja zakona. Samo treba malo razumijevanja.
-
Zadnjih se godina radi na razvoju infrastrukture za startupove, što još nedostaje da bi taj ekosustav bio potpun? – Najvažnije je za ekosustav imati jasnu viziju gdje su početak i kraj. To još nemamo. Startup bi prvo trebao ići u startup-inkubator, gdje dobiva sve potrebne informacije i podršku.
-
Vi ste kao poslovni anđeo dosad uložili u dva projekta, kako ste ih odabrali? Koliko ste uložili novca i koliki ste udio dobili za to? – Prvo sam uložio u tvrtku Zimo digital iz Varaždina potkraj 2014., a zatim lani u Ultijack. U Zimo sam uložio 80 tisuća eura za 51 posto udjela, što je malo neobičajeno jer je praksa poslovnih anđela da ulažu manje iznose u više projekata i uzimaju manji udio. U Zimo sam uložio jer sam i sâm počeo s web-dizajnom i ponovno sam htio ući u taj biznis. Brzo smo se dogovorili u vezi s ulaganjem, cijelu smo prošlu godinu radili restrukturiranje, sada je likvidan, ostvaruje dobit i mislim da ide u dobrom smjeru. Ultijack je višenamjenska jakna koja u sebi sadržava punjač za baterije, pripremu za slušalice, multifunkcionalne odjeljke itd. U tijeku je priprema za Kickstarter kampanju, zbog čega smo morali osnovati tvrtku u Irskoj. Ključno je za taj projekt da ima gotov proizvod, a sudeći prema zanimanju koje je izazvao mislim da ima dobru perspektivu. U Ultijack sam uložio 20 tisuća eura za deset posto udjela. Zasad sam prvi ulagač, ali vjerujem da će ih biti još jer se već javljaju neki fondovi.
Nadam se da ćemo u studenome u Zagreb dovesti Elona Muska i Richarda Bransona
Kakvi su vam daljnji planovi ulaganja? – Trenutačno dovršavam ulaganje u moderan televizijski centar od 250 kvadrata u Jastrebarskom i reportažna kola Kreator TV-a. To je moj startup, koji je u drugoj godini poslovanja udvostručio dobit. Teško je ulagati bez kredita, ali s druge strane daje slobodu jer nemamo nikakvih obveza. Ostale tvrtke razvijaju se svojim tokom, fokusirani smo na stabilnosti poslovanja.
Koliko bi ih trebalo biti? – Barem 80, da bi ih uspjelo 10. Definitivno trebamo povećati broj startupova. Crane sada razvija program edukacije za startupove i inkubatore koji ćemo predstaviti potkraj mjeseca i za koji je zadužen Hrvoje Prpić.
Što je trenutačno najslabija karika u ekosustavu za startupove? – Mislim da je kapital dostupniji nego ikad. Kad sam 2002. kretao u biznis, ništa osim banke nije postojalo. Danas svaki startup može ići bilo gdje i natjecati se za novac. Problem je i što je previše novca, a previše novca prerano je loše. U ovom trenutku najpotrebnija je edukacija i da se svi poslože što žele biti, jesu li startup-inkubator, coworking-prostor itd. Danas imamo svega dva, tri prava inkubatora u Hrvatskoj, sve su drugo više coworking-prostor. Privatne inicijative poput ZIP-a i Core inkubatora rade dobro i trebalo bi unificirati ponudu svih tih programa da startupovi točno znaju gdje se i kada obratiti.
Zašto ste u Craneu pokrenuli certifikaciju poslovnih anđela? Neki smatraju da je to dodatno birokratiziranje. – Stvar je jednostavna i potrebna nego što se čini. Mnogo je investitora i onih koji se tako predstavljaju, a nemaju doslovno sto eura u džepu. Cilj je da se nekako identificiraju dobri poslovni anđeli. HBOR-u i EK izrazito se svidjela ta naša inicijativa.
Postoji li već u EU? – Ne, mi smo prvi s tom idejom i odlučili smo da s njom idemo na europsku razini tako da se ustroji jedan standard za poslovne anđele. Mladi startupovi ne znaju kome se obratiti, ima slučajeva da im uzmu ideju, iskoriste ih i nikom ništa. Cilj je da startup zna kome se javlja. Zamislili smo neke jednostavnije uvjete za Hrvatsku tako da certificirani poslovni anđeo mora imati imovinu od sto tisuća eura, a da to nije nekretnina u kojoj živi, da je u zadnje dvije, tri godine investirao barem 50 tisuća kuna u startupove i da je član Cranea.
U biznis ste krenuli za vrijeme studiranja na VERNU, što je danas Kreator grupa? – Danas su to četiri tvrtke – Kreator TV, Zimo digital, Kreator sport i TV BAR. Imam i razne druge projekte i sitnije udjele. To zahtijeva dosta širok angažman pa od polovice 2013. radim restrukturiranje i pokušavam to sve malo sažeti. Kreator TV je sportski TV kanal i to mi je najvažniji projekt, Kreator sport je agencija za medijska prava, a TV BAR ugostiteljski brend. U biznis sam krenuo s 20 godina osnovavši obrt Kreator za web-dizajn i izradu web-projekata. U rujnu 2005. Kreator ulazi u svijet medija te postaje izdavač regionalnih Jaskanskih novina, koje izlaze pet godina. U 2009. pokrenuo sam TV BAR i lanac barova u Zagrebu i okolici, od kojih je danas, dođuše, ostao samo jedan, a u 2010. projektima se pridružuje i Kreator media za medijska prava i TV produkciju. Početkom 2011. sve tvrtke okupljaju se pod zajedničkim nazivom Kreator grupa. Neki su projekti zbog objektivnih razloga u međuvremenu otpali, a došli su novi – Kreator TV koji sam pokrenuo 2013., i godinu dana kasnije ulaganje u Zimo digital. Trenutačno imamo 15-ak zaposlenih u svim tvrtkama.
Kako je došlo do toga da preuzmete medijska prava za Formulu 1? – To je najveći uspjeh u mojoj dosadašnjoj karijeri. U to sam vrijeme odlazio s regionalne televizije TV Plus i novinar koji je pratio Formulu 1 rekao mi je da HTV odustaje od tih prava i zašto se mi ne bismo javili. Odmah sam pristao, dogovorili smo sastanak u Londonu i krenuli u pregovore. Nakon tri mjeseca potpisali smo ugovor s Formula One World Championship Ltd.-om o ekskluzivnom trogodišnjem vlasništvu medijskih prava za svjetsko prvenstvo Formule 1 za teritorij Hrvatske. Sve to bez ikakvih veza. No trebalo je osigurati financiranje jer bez toga ne bi bilo ništa. Uspio sam dogovoriti generalno pokroviteljstvo s T-Comom, koji je nakon isteka našeg ugovora preuzeo prava za F1.
Neke su vam tvrtke završile u stečaju, neuspjeh vas nije obshrabrio? – Da, ugašeni su Kreator ugostiteljstvo i Kreator media, tvrtka preko koje smo imali medijska prava za Formulu 1. Kada nam je Sportska televizija ostala dužna, nismo imali izbora nego otvoriti stečaj. Nije kraj svijeta ako neki projekt ne uspije. Meni su dva projekta propala, a četiri uspjela, ali ja sam prema hrvatskim kriterijima neuspješan iako mi sada sve tvrtke ostvaruju dobit, nemamo dugova prema Poreznoj upravi itd. Richard Branson je završio u zatvoru zbog muljanja s porezom, tvrtka mu je propala, ali opet je uspio i danas je jedan od najvećih milijardera na svijetu. Svaki od njih ima neku svoju priču o neuspjehu. Neuspjeh je sastavni dio uspjeha. Mislim da je onaj kome su tri tvrtke propale, a jedna radi dobro, na kraju uspješan.
Što biste danas savjetovali startup-poduzetnicima? – Svakom tko danas planira ući u poduzetništvo rekao bih da ne ulazi ako nema osiguran kapital i jasan poslovni plan jer je velika šansa da neće uspjeti u Hrvatskoj i onda će se morati boriti s birokracijom sljedeće dvije godine. Dok se cijeli sustav bolje ne ustroji, poduzetnicima neće biti lako. Mislim da bi u Hrvatskoj bio poželjan jedan ‘clean start’ inače ćemo uvijek ovako životariti. Svi govore da se ovako više ne može, ali ja mislim da ovako može još 20 godina.
Član ste Gospodarskog vijeća predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, koje se čini prilično aktivno, ima li kakvih konkretnih rezultata? – Ima, premijer je dobio knjigu naših preporuka i koliko sam čuo dojmovi su izrazito pozitivni. Moram priznati da sam se iznenadio aktivnošću tog vijeća, očekivao sam da ćemo se susresti nekoliko puta na godinu i da će to biti više deklarativno. Imamo sjednice svaka tri tjedna i aktivno radimo. Bivši premijer Nikica Valentić rekao je da je to najaktivnije vijeće u njegovu političkom životu. Taj bi put možda mogli prihvatiti i neki ministri, lakše je kad uza se imate stručnjake iz konkretnog područja. Točno je da Predsjednica nema ovlasti, ali može bar skrenuti pozornost.
