Najviše se ulaže u niskorizične fondove

Domaći osiguravatelji lani su ostvarili najbolji rezultat u posljednjih sedam godina. Ukupna zaračunana bruto premija lani je porasla ukupno 163,5 milijuna kuna, što je jedini šestoroznamenkasti rezultat od 2008. kada je bruto premija rasla gotovo 619 milijuna kuna. Prema podacima Hrvatskog uređa za osiguranje, ukupna zaračunana bruto premija na kraju 2015. bila je 8,72 milijarde kuna. No unatoč ukupno odličnom rezultatu, situacija nije idilična. Segment neživotnog osiguranja pada od 2008., a lani je bruto premija bila 5,79 milijardi kuna, što je za gotovo 133 milijuna kuna manje nego godinu prije. U posljednjih sedam godina u neživotnom osiguranju nestalo je 1,34 milijarde kuna. S druge strane, segment životnog osiguranja raste, i to znatno.

Naime, u posljednje četiri godine bruto premija životnih osiguranja stalno je u pozitivi, a prošla godina bila je iznimno uspješna. Premija je rasla čak 296,5 milijuna kuna i na kraju prosinca iznosila je 2,93 milijarde kuna. Prema podacima HUO-a, u posljednje četiri godine ukupna premija životnog segmenta porasla je gotovo 503 milijuna kuna. Svi statistički podaci jasno pokazuju smjer kretanja osiguravateljne industrije. Naravno, najveći uzrok iznimno velikog pada premije u segmentu neživotnih osiguranja police su autoosiguranja. Primjerice, premija cijeloga tog segmenta lani je pala za 132,9 milijuna kuna. Premija autoosiguranja pala je za 332 milijuna.

Hrvatsko tržište osiguranja doživjelo je velik pad premije obveznog osiguranja od automobilskih odgovornosti. Prosječna premija od početka liberalizacije u malo više od dvije godine pala je za gotovo 40 posto, što je od 2013. do 2015. godine dovelo do pada ukupne premije obveznog osiguranja automobilskih odgovornosti za gotovo milijardu kuna (točnije 876 milijuna, op.a.), uz istovremeni rast u broju osiguranja za četiri posto. Takav pad premije zasigurno ima znatan negativan utjecaj na profitabilnost svih društava koja se na našem tržištu bave tom vrstom osiguranja. U posljednjim mjesecima primjetan je malo blaži pad prosječne premije u odnosu na prethodna razdoblja, što donekle sugerira da se pad premije autoosiguranja približio kraju, iako je to u ovom trenutku teško deciderano tvrditi – objašnjavaju iz Allianza.

Imovina otvorenih investicijskih fondova u posljednjih malo više od godinu dana porasla je za 1,13 milijardi kuna. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), imovina fondova UCITS na kraju siječnja ove godine vrijedila je 14,07 milijardi kuna, a na početku 2015. 12,98 milijardi kuna. Prema tim podacima, četiri ‘stara’ fonda u tom su razdoblju imala rast imovine veći od 100 milijuna kuna. Peti fond, Smart Equity II, osnovan je sredinom 2015. i na kraju siječnja 2016. dosegnuo je imovinu od 108 milijuna kuna.

Apsolutno najveći rast imovine imao je novčani fond PBZ Investa. Na kraju siječnja njegova imovina vrijedila je 1,88 milijardi kuna, što je čak za 413 milijuna kuna više nego na početku 2015. Ersteovu fondu Erste Adriatic Bond imovina je narasla za 327 milijuna kuna, što je dvostruko više nego na početku prošle godine, njegovu novčanom fondu imovina je pak narasla za 114 milijuna kuna, a obvezničkom fondu PBZ Investa imovina u spomenutom razdoblju narasla je malo više od 102 milijuna kuna.

Svim tim fondovima zajedničko je jedno – to su konzervativni fondovi s niskom razinom rizika, a Smart Equity II fond je sa stopostotnom zaštitom početne vrijednosti udjela. Nakon krize 2008. i 2009. iz koje su mnogi ulagači izasli s neugodnim gubicima, u posljednje se vrijeme, ponajprije pod utjecajem globalnih monetarnih politika, polako vraća apetit za tržište kapitala. No brojni investitori, pogotovo na domaćem tržištu, još nisu spremni preuzeti veći rizik ulaganja u rizičnije, primjerice dioničke fondove. Osluškujući tržišne trendove, u posljednje vrijeme sve su atraktivniji posebni fondovi s unaprijed određenim dospijećem ili strategijama koje štite dio ili cijelu glavnicu. Glavni je razlog atraktivnosti fonda sa štićenom glavnicom u tome što takvi fondovi ulagačima pružaju mogućnost zaštite dijela i cjelokupnoga početnog ulaganja uz potencijal dodatne zarade – objašnjavaju iz ZB Investa.

S druge strane, ističu, fondovi s unaprijed određenim dospijećem, poput onih kojima upravlja ZB Invest, atraktivni su iz perspektive štednje za budućnost, tj. ostvarivanje određenog cilja (umirovljenja, školovanja djeteta, kupnje jedrilice, vikendice, putovanja oko svijeta). Jedna od glavnih karakteristika Target Date ili fondova life-cycle jest dinamična rizičnost – u prvim godinama postojanja fonda, kada je averzija ulagatelja prema riziku niska, imovina se alocira najvećim dijelom u dionice. S približavanjem dospijeća, kako se povećava averzija ulagatelja prema riziku, fond ulaže u financijske instrumente koji služe očuvanju do tada zaradenoga kapitala, kao što su instrumenti tržišta novca ili obveznice. S obzirom na to da su minimiziranje volatilnosti i očuvanje vrijednosti imovine nakon krize postale dvije ‘najtraženije’ karakteristike investicijskih proizvoda, takvi se fondovi upravo ovdje dobro snalaze – napominju u ZB Investu.

Početak 2016. odmah je pokazao da će godina biti iznimno zahtjevna i, kako fondovski menadžeri uvijek vole reći – volatilna. Naime, nastavak pada cijene nafte na najniže razine u posljednjih dvanaest godina uzrokovao je velike turbulencije na tržištu kapitala, dodatno srušivši dionice energetskog sektora. Očekuje se da će u nekom trenutku cijena nafte dotaknuti dno, nakon čega bi se trebao stabilizirati energetski sektor te bi upravo on mogao ponovno postati zanimljiv ulagateljima. Kad je riječ o Hrvatskoj, turistički bi sektor i dalje trebao biti u fokusu ulagatelja, premda će ponavljanje izvrsnih rezultata iz prošlogodišnje turističke sezone biti izazovan cilj – zaključuju u ZB Investu.