Nema supernova među domaćim gubitnicima

MEĐU 200 NAJMOĆNIJIH FINANCIJAŠA I OSIGURAVATELJA PREMA OSTVARENIM REZULTATIMA U 2015. UOČLJIVE SU MNOGE ZVIJEZDE I MNOGI KOJI GUBE SVOJU MASU.

Samo jedna od stotinu zvijezda može eksplozirati i osloboditi dovoljno energije da bismo je zvali supernovom jer eksplozijom može zasjeniti ostatak galaktike. Među dvjesto najmoćnijih društava na financijskom i osiguravajućem tržištu prema ostvarenim rezultatima u 2015. uočljive su mnoge zvijezde i mnoga društva koja gube svoju masu, ali da bi se pretvorili u katastrofične pojave i zablistali poput kakve supernove, ipak im nisu dovoljni dosad zabilježeni gubici.

A nije da se javnost ne zabavlja podacima o gubitnicama. Cinici bi rekli da je ponovno dokazano kako imamo uravnotežen financijski sustav. Od 28 banaka sa sjedištem u Hrvatskoj njih 15 ostvarilo je gubitke u 2015. Ironicirani bi rekli: umalo polovina. Jezičac vage, u bankarskom slučaju, stao je na stranu minusa, a tri najveća gubitnika prošle godine doživjela su i promjenu na čelu uprave. Lako bi se sad bilo zapitati koji to ‘luzer’ moraš biti da odmah na početku svog mandata na vrhu upravnog odbora banke potpiše minus. Lako bi bilo i potražiti izlike u preuzimanju rizika, (lošim) kreditima, pritisku valutnih klauzula, dolasku disruptivne financijskotehnološke konkurencije, novim navikama klijenata i starim dubiozama koje se vuku barem od ‘supernovastog’ slučaja Lehman Brothersa. Razglašajući o stanju financijske industrije, lako je i olako i popularno zaključiti: ‘Komplicirano je.’ Slično kao što adolescenti iskazuju status svoje zauzetosti po društvenim mrežama.

I poslovni rezultati osiguravajućih društava pokazuju sjaj i bijedu tržišta. Za devet od ukupno 23 društva za osiguranje negativni je predznak pred promjenom ukupno zaračunane bruto premije u 2015. u odnosu na prethodnu godinu. Eksplozivno zvuči podatak da su neživotna osiguranja u posljednjih sedam godina izgubila 1,34 milijarde kuna, kao i da životna drže sve vitalne funkcije.

Uočljivo je, među ostalim, i da padaju prihodi društava koja se bave faktoringom, da se u investicijske fondove ulaže plašljivo, a i da su mirovinski fondovi spremni ‘nabildati’ gospodarstvo, ali zauzvrat očekuju da im se prizna status gazde, upravljača. Umjesto tog statusa i pokraj njihovih imena lakše je upisati ‘komplicirano je’. Ali nije ni izvan hrvatskih granica baš jednostavno. Ondje malotko nema svoje mišljenje o tome kako bi trebalo voditi monetarnu politiku, kako zauzdati utjecaj banaka i tako-zvanih fintech poduzeća, regulirati financijska tržišta u paralelnim svjetovima… Kao da biraju nacionalne nogometne reprezentativce.

Ipak, sudeći prema izvještajima s ovo-godišnjega Svjetskog ekonomskog foruma, oni koji nešto znače u globalnoj financijskoj industriji postigli su konsenzus o istoj stvari: složili su se da za deset godina gotovina više neće postojati. Razlog je, kažu, jednostavan: jer je neučinkovita, nepotrebna i ima ključnu ulogu u kriminalu.